Najsnažniji udar zasad trpe drvna, građevinska i tekstilna industrija. Tako primjerice Vinkovačka Spačva potkraj prošle godine nije produljila ugovore s oko 300 radnika koji su postali višak zbog velikog pada prodaje u inozemstvu.
Ovisi o kupcima
Predsjednik Uprave Spačve Dario Puljiz rekao nam je da se stanje od tada nije nimalo poboljšalo. Štoviše u siječnju je prodaja parketa pala oko 40 posto, a otežana je i naplata. Puljiz nije nimalo optimističan, ali vjeruje da treba pričekati barem do kraja veljače, kada bi moglo biti jasnije hoće li biti potrebe za daljnjim otpuštanjem. Da je stanje na tržištu poremećeno, potvrđuje nam i Robert Hećimović iz Valis Fagusa, požeške drvne industrije koja sa sestrinskom tvrtkom Spin Valis zapošljava oko 500 radnika i izvozi oko 90 posto proizvodnje. Oni se zasad dobro drže jer rade s dvadesetak kupaca, uspjeli su sačuvati sva radna mjesta, a hoće li to moći u budućnosti, ovisi o kupcima, kaže Hećimović. Pozitivan je i primjer virovitičkog Tvina, tvrtke sa 1300 radnika, u kojem još ne najavljuju nikakve otkaze, barem prema informacijama tajnika HGK - Županijske komore u Koprivnici Krunoslava Vitelja.
Budućnost je neizvjesna i u industriji cementa i betona, koja je prva osjetila pad prodaje. Dalmacijacement je već prije nekoliko mjeseci pokrenuo program racionalizacije troškova, u skladu s politikom svog vlasnika, multinacionalne korporacije Cemex. Potkraj prošle godine tvrtku je napustilo osamdesetak radnika, od čega je njih 12 bilo na određeno vrijeme, pa im ugovori nisu produljeni. Najveći broj radnika, njih više od 70, prijavio se za dobrovoljan odlazak uz stimulativne otpremnine.
Ni bankari nisu sigurni
Negativan trend prodaje u sektoru graditeljstva u Dalmacijacementu tumače ne samo krizom, nego i zasićenjem tržišta nekretnina u većim gradovima te problemima s licenciranjem graditeljskih poduzeća.
Ako, uz to, i hrvatska vlada uspori kapitalne projekte zbog proračunskih teškoća, to će se zasigurno dodatno negativno odraziti na domaću industriju cementa i betona, pesimistično zaključuju u Dalmacijacementu.
Pad zaposlenosti nije zaobišao ni bankarski sektor, iz kojega je kriza i krenula. Iako je formalni razlog za otpuštanje 50 zaposlenih iz Hypo banke i 150 iz Slavonske spajanje tih dviju banaka, predsjednik Uprave Slavonske banke Ivan Mihaljević priznao je da bi otkaza bilo i bez spajanja. Zaposlenici koji odlaze iz Hypo i Slavonske banke dobit će otpremnine od 7400 kuna neto za svaku godinu staža, a banka se obvezala i sa 1600 kuna mjesečno stipendirati djecu otpuštenih zaposlenika. Cijeli program zbrinjavanja stajat će ih 32 milijuna kuna.
HEP šalje u mirovinu
U trgovini dosad nije bilo velikog vala otkaza, premda se već dugo najavljuje, što zbog krize, što zbog zabrane rada nedjeljom. Zasad je poznato samo da je Getro s početkom ove godine smanjio broj zaposlenih za 200, no u tom trgovačkom lancu kažu da je to posljedica nove sistematizacije radnih mjesta i uobičajenih sezonskih oscilacija. Kao i svake godine, potražnja za radnom snagom velika je u studenom i prosincu, što rezultira zapošljavanjem većeg broja ljudi na određeno vrijeme, a ugovori im potom istječu obično u siječnju.
U Hrvatskoj elektroprivredi ove godine neće biti otkaza, ali bit će smanjenja broja zaposlenih kroz odlazak u mirovinu. HEP priprema i poticajne mjere za smanjenje broja zaposlenih, o kojima glasnogovornik Radomir Milišić nije želio detaljnije govoriti. Stanje je dodatno pogoršano nedavnom plinskom krizom, koja je HEP-u nanijela štetu od oko 20 milijuna kuna, zbog brzog preuzimanja tereta s plinskog na elektroenergetski sustav.
Odgođene isporuke
Cjelovitije podatke o otkazima uskoro bi mogle pribaviti županijske komore Hrvatske gospodarske komore, putem ankete među tvrtkama na svom području. Prve informacije iz tog izvora govore da se ne događa ništa dramatično. U bjelovarskoj Županijskoj komori kažu da nema podataka o većem broju otkaza, ali ima slučajeva neproduljivanja ugovora o radu na određeno vrijeme. U Čakovcu su nam potvrdili da su neke tamošnje tvrtke odgodile rok isporuke stranim partnerima, uglavnom u metaloprerađivačkom i građevinskom sektoru.
Tajnica Županijske komore u Krapini Sanja Mihovilić kaže da se kod njih najavljuju nova zapošljavanja, primjerice u Oro konfekciji, koja je lani otišla u stečaj, te u Magoru, koji se bavi proizvodnjom stolica. Doduše, priznaje Sanja Mihovilić, ima i onih koji najavljuju nove otkaze budu li se i dalje pogoršavali uvjeti poslovanja. U Osječko-baranjskoj županiji, prema informacijama predsjednika Županijske komore Zorana Kovačevića, ne uočavaju se loši trendovi u zapošljavanju, osim uobičajenih sezonskih. Svi su u stanju iščekivanja, a od konkretnih najava poznat je samo slučaj tvrtke Opeka, koja je najavila otpuštanje stotinjak radnika. U županijskim komorama Dubrovnik i Otočac kažu da je na tržištu rada sve uobičajeno za ovo doba godine, dok u Sisku ipak očekuju pad zaposlenosti u metaloprerađivačkoj i dijelu drvne industrije, posebice kad je riječ o malim i srednjim tvrtkama.
Od krize su gore zabrane
U obrtništvu bi gospodarska kriza, ali i neka dvojbena zakonska rješenja mogli dovesti do otpuštanja nekoliko tisuća radnika, procjenjuje predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mate Topić. Obrtnicima ugostiteljima veliku će štetu nanijeti zabrana pušenja, a malim trgovcima zabrana rada nedjeljom. Kako bi se to spriječilo, Vlada bi, smatra Topić, trebala prihvatiti i primijeniti tridesetak mjera koje joj je Obrtnička komora nedavno uputila.
U turizmu manje sezonaca
Otegne li se ova kriza na dulje razdoblje, sasvim je izvjesno da će se prelomiti preko turizma, u kojem će ponajviše stradati sezonci. U ovom trenutku, prema riječima predsjednika Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduarda Andrića, može se govoriti samo o namjerama otkazivanja ugovora o radu i smanjivanju prava radnika. Takve je namjere iskazao Sunčani Hvar, koji namjerava otpustiti više od 100 djelatnika, Hoteli Jelsa mogli bi uručiti četrdesetak otkaza, koliko i Hotel Croatia. U Jadranskim luksuznim hotelima i Hotelima Novi radnicima su smanjene plaće, ali to nije, prema Andrićevim informacijama, posljedica recesije nego trenutačne likvidnosti. Hrvatska udruga hotelijera i restoratera najavila je da otkaza neće biti, ali će se voditi računa o racionalnom zapošljavanju sezonaca.
HZZ: novoprijavljenih 25 posto više
Prve naznake mogućeg vala otkaza potvrđuju i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U prosincu se u evidenciju nezaposlenih prijavilo 20.877 osoba, što je čak 25 posto više nego u istom mjesecu 2007., dok ih se odjavilo 8,4 posto manje.
Najviše je novoprijavljenih došlo izravno iz radnog odnosa (14.876 ili 71,3 posto), što uključuje i velik broj radnika kojima nisu produljeni ugovori na određeno vrijeme. S obzirom na djelatnost prethodnog posla, najviše novih nezaposlenih dolazi iz prerađivačke industrije (20,9 posto), trgovine (17,7 posto), hotela i restorana (17 posto), graditeljstva (10 posto) te poslovanja nekretninama (7,8 posto).
Potkraj lanjskog prosinca u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 240.455 nezaposlenih osoba, što je 2,9 posto više nego prethodnog mjeseca, ali još uvijek 5,5 posto manje nego u prosincu 2007. godine. Najveći mjesečni rast nezaposlenosti zabilježen je u priobalnim, turističkim županijama, gdje su sezonske oscilacije najizraženije.
Otkazi u brojkama
Spačva - 300
AD Plastik - 200
Hypo/Slavonska - 200
Getro - 200
Magma - 155
Tvornica duhana Rovinj - 130
Sunčani Hvar - 120
Opeka Osijek - 100
Dalmacijacement - 80
TPS Labin - 80
ITS Components - 60
TCG Benkovac - 50
DI Brestovac - 50
DI Česma - 50
Hoteli Jelsa - 40
Hotel Croatia - 40
Tvornica kruha Zadar - 30
Univerzal Varaždin - 18
