Turističke koristi od rata ima, čini se, samo Aviano, domaćin velike NATO-ove zračne baze u sjevernoj Italiji, gdje se sada okupljaju znatiželjni poklonici »ratnog turizma«
U novoj ratnoj situaciji Hrvatskoj škodi činjenica da gradovi poput Splita i Dubrovnika »leže unutar 150 milja od srpske granice«, kako to ovih dana podsjeća britanski tisak. Alistair Graham, direktor turističkih poslova za srednju i istočnu Europu pri britanskoj knjigovodstvenoj kući »Price Waterhouse Coopers«, komentirao je nedavno: »Doista se radi o lošoj sreći za Hrvatsku, koja jako ovisi o turizmu i koja se upravo počela postavljati natrag na svoje noge.« Ana Manzoni, šefica splitske turističke agencije »Maranta«, ovih je dana izjavila za londonski Guardian da strani turisti slabo razlikuju Hrvatsku, bivšu Jugoslaviju i Albaniju. Njena je agencija uspjela vratiti poslovanje na 60 posto od razine prije rata u Hrvatskoj, ali je posao opet pao za dvije trećine otkako je počelo bombardiranje NATO-a.
Hrvatskoj škodi što dijeli granicu sa Srbijom, ali turističke štete trpi i nešto dalja Slovenija, gdje su turističke rezervacije također smanjene. »Talijani se jako boje doći, dok Nijemci i Austrijanci znaju situaciju pa ih to ne odbija. Britansko je tržište pola-pola«, izjavio je britanskim novinarima Martej Knaus, direktor putničke agencije »Palma« iz Celja, koja godišnje dovodi u Sloveniju oko 30.000 turista.
Kad su nakon bombardiranja Srbije neke ekstremne grčke grupe u Ateni i Pireju reagirale velikim neredima i demonstracijama protiv NATO-a (čak i bombaškim napadom na jedan atenski hotel), Foreign Office je opomenuo britanske turiste da budu na oprezu. Slično je učinio i američki State Departement. Sve u svemu, pola milijuna turista otkazalo je posjet sjevernoj Grčkoj te otocima koji su najbliži ratnoj zoni. Atena procjenjuje da će ovogodišnji turistički gubitak iznositi oko tri milijarde dolara. U pokušaju smanjivanja tih gubitaka, grčke su vlasti ukinule aerodromske takse na Krfu, u Solunu i drugim zračnim lukama blizu ratne zone. Mjera je donesena pošto je, od početka NATO-ve vojne akcije, turizam u sjevernoj Grčkoj pao za 70 posto.
Također se računa da se od onih pola milijuna turista koliko ih godišnje u Grčku stiže vlastitim automobilom većina ove godine zbog rata neće usuditi krenuti na taj put. Ekstremistički bombaški napad na hotel »Intercontinental« u Ateni te žestoke protunatovske demonstracije općenito dodatno su obeshrabrili strane turiste i doveli do otkazivanja aranžmana. Atena je reagirala tako da je krenula u veliku propagandnu kampanju, promičući Grčku kao zemlju »mira i stabilnosti«.
Tv-slike raketnih baza po južnoj Italiji djelovale su kao hladan tuš i na turiste koji su ovogodišnji odmor planirali na apeninskoj čizmi. Britanski tisak anegdotalno bilježi da je čak 90 posto turista otkazalo boravak u hotelu »Il Melograno« kraj Monopolija, popularnog ljetovalište nedaleko od NATO-ve baze Gioia del Colle. Među ostalima, dolazak je otkazala i većina Amerikanaca, neki sve do rujna. Premda turistički radnici u Monopoliju tvrde da je tamo mirno, tutanj ratnih aviona u zraku ne čini privlačnu turističku kulisu.
Puglia, jugoistočna talijanska regija koja je najbliža ratnoj zoni, računa da će ove godine izgubiti polovinu planiranih turista, no posljedice se osjećaju i mnogo sjevernije, sve do Venecije, koju je britanski brodarski dnevni list Lloyds List nedavno nazvao »borbenom zonom«.
Premda udaljena od vojne akcije, Venecija trpi stoga što su je agencije koje organiziraju brodska krstarenja Sredozemljem izbacile iz svojih voznih redova. Zato će taj grad idućih mjeseci posjetiti 220.000 turista manje. Turističke koristi od rata ima, čini se, samo Aviano, domaćin velike NATO-ve zračne baze u sjevernoj Italiji, gdje se sada okupljaju znatiželjni poklonici »ratnog turizma« koji NATO-ve letjelice žele vidjeti iz što veće blizine.
