Tvrtke ucjenjuju: Platit ćemo ako smanjite račun za 15 posto

Prema podacima Fine o nepodmirenim nalozima za plaćanje, iznos neplaćenih računa u hrvatskom gospodarstvu svakodnevno raste za 23 milijuna kuna.

Iako u Fini ne otkrivaju koje su tvrtke vodeći dužnici, ekonomisti upozoravaju da su glavni generatori nelikvidnosti državna poduzeća.

Prema informacijama iz HUP-a, neplaćeni računi najvećih državnih tvrtki privatnom sektoru već su premašili iznos od 7,5 milijardi kuna. Kada se tome pribroje HZZO i brodogradilišta te lokalna samouprava, iznos dugovanja državnog sektora penje se, tvrde analitičari, na 10 do 15 milijardi kuna.

Vjerovnici u strahu

Kao posljedica nelikvidnosti već se događa i svojevrsno poslovno reketarenje. Reketari su velike tvrtke dužnici koje ucjenjuju svoje vjerovnike: “platit ćemo vam račune ako ih umanjite za 10 do 15 posto”. Tako se oni koji već ionako predugo čekaju novac, moraju odreći dijela novca žele li išta naplatiti u razumnome roku.

Koje su to tvrtke, nitko ne želi govoriti pod svojim imenom jer se direktori panično boje da u tom slučaju neće nikada uspjeti naplatiti već isporučenu robu ili usluge te da nikada više tvrtka dužnik od njih neće ništa naručiti. Takvo je ponašanje potpuno neprihvatljivo u normalnom poslovnom svijetu jer se jednom potpisani uvjeti iz ugovora, dakle cijena posla i rok plaćanja, moraju poštivati.

Posljedica reketa s plaćanjem računa može biti i generator inflacije. Budući da svi znaju za običaj da se brže plaćaju računi koji se smanje, njihov je logični i očekivani potez da u svoje ponude ugrade 10 do 15 posto više cijene.

Novi reket s plaćanjem računa plodno je tlo i za korupciju. Čim jedna ili nekoliko osoba, mimo uhodanih procedura, odlučuje kome će prije platiti račun, mogu tražiti i dio za svoj džep. U fazi nelikvidnosti 90-ih godina bila je javna tajna da su u financijskim odjelima velikih kompanija neki ljudi jako dobro živjeli na temelju toga kako bi slagali račune na hrpi, tj. koji bi stavili na vrh.

Kakav problem nelikvidnost predstavlja za domaće gospodarstvo govori i slučaj Dalekovoda, zagrebačke tvrtke koja zapošljava oko 2200 radnika. Iako spada u rang većih i uspješnijih tvrtki, problem s naplatom potraživanja mogao bi je stajati uspješnih poslovnih rezultata.

- Najveći su nam problem državne i kvazidržavne tvrtke, poput HŽ-a, HEP-a, HAC-a i HC-a, od kojih potražujemo velik novac - objašnjava Tea Martinčić, financijska direktorica Dalekovoda.

Zatvoreni krug

Otkrivaju i da ugovorima s poslovnim partnerima imaju dogovoren rok plaćanja od 60 dana, ali da im za naplatu potraživanja u prosjeku trebaju čak 182 dana. Zbog toga, žale se, trpe i njihovi dobavljači, s obzirom na to da Dalekovod, zbog kašnjenja u naplati potraživanja od državnih tvrtki, ne uspijeva na vrijeme podmiriti svoje obveze prema njima, čime se krug zatvara. Pa ipak, ističe Martinčić, Dalekovod svojim dobavljačima plaća u kraćem roku, i to na teret vlastite profitabilnosti.

Utjerivanje duga

Problemi s naplatom potraživanja posebno su prisutni u građevinskom sektoru, gdje tvrtke poput IGH mjesecima utjeruju potraživanja od HAC-a ili HC-a. Prema podacima Fine i HGK, u Hrvatskoj je do kraja ožujka iznos nenaplaćenih potraživanja među tvrtkama dosegao 15,6 milijardi kuna. Tome, međutim, treba dodati još i oko 4,3 milijarde kuna, koliko potražuju obrti, čime slika o nelikvidnosti postaje potpunija.

Prave razmjere nelikvidnosti u nas nitko sa sigurnošću ne zna. Ali zna se da je problem u najmanju ruku jednako ozbiljan kao prije desetak godina, kada je nelikvidnost dosegla zapanjujućih 26,5 milijardi kuna. Poslodavci i analitičari pritom upozoravaju da najveću odgovornost za to snose državne tvrtke koje ne plaćaju na vrijeme svoje obveze, a često naručuju i proizvode i usluge koje zapravo ni ne mogu platiti.