U hrvatskim zatvorima 55 osoba služi kaznu zbog ratnog zločina

ZAGREB – Prema podacima Ministarstva pravosuđa, u Hrvatskoj je do sada doneseno pedesetak pravomoćnih presuda protiv počinitelja ratnih zločina koji su na izdržavanju kazne u hrvatskim zatvorima. Točan broj je teško ustanoviti, jer ne postoje zasebne institucije koje vode statistiku o tim presudama.

Tako je prije nekoliko mjeseci bilo 50 osoba na izdržavanju kazne zbog ratnog zločina s pravomoćnim presudama, a pet je osoba bilo nepravomoćno osuđeno, te je moguće da su i te presude do danas postale pravomoćne. Najčešće je riječ o ratnom zločinu protiv civilnog stanovništva, a neki su osuđeni i zbog ratnog zločina genocida.

Ti se podaci tiču osoba koje su dostupne hrvatskom pravosuđu. Svi podaci u vezi s osuđenima dostavljaju se, prema uobičajenoj praksi, UNHCR-u, Crvenom križu i nekim drugim institucijama.

S obzirom na to da su se posljednjih dana u javnosti pojavili i neki drugi podaci, doduše zbirni, a koji su govorili o ukupnom broju osoba koje se spominjalo u vezi s ratnim zločinima, (govorilo se o 500 osoba), donedavni v.d. državnog odvjetnika Slavko Zadnik kaže da je u tom slučaju riječ o zbroju svih koji su pravomoćno i nepravomoćno, u prisutnosti ili u odsutnosti, osuđeni za ratni zločin, ali je većinom riječ o osobama koje su samo prijavljene da su počinile ratni zločin. Taj podatak nije aktualan, jer je iznijet lani na jednom savjetovanju u Opatiji.

Zadnik posebno napominje da Zakon o oprostu nikoga nije amnestirao za ratni zločin, nego samo zbog sudjelovanja u oružanoj pobuni. U pitanju je oko 20.000 ljudi, ali, ističe Zadnik, ti slučajevi nemaju nikakve veze s ratnim zločinima koji ne zastarijevaju niti se za njih itko može amnestirati.

Slučaj navodne amnestije osamdesetak Srba s ličkog područja za zločin u Širokoj Kuli, gdje je tijekom srpske agresije pobijeno 28 Hrvata, prema Zadniku, nije točan. "Prema mojim informacijama, riječ je o tome da je Vojni sud u Karlovcu vodio istragu protiv 82 osobe s područja Ličkog Osika zbog oružane pobune protiv Republike Hrvatske", pojašnjava Zadnik. To je bilo još 1992., jer se u istrazi spominjalo da dotični žive na okupiranom području.

Kada je donesen Zakon o oprostu, ta kvalifikacija 'oružana pobuna' prekvalificirana je u kaznenoj prijavi u 'optužbu za ratni zločin'.

Međutim, tijekom istrage nitko od svjedoka nije potvrdio to što se navedenim osobama stavlja na teret, te je stoga istraga obustavljena. To, međutim, ne znači da je netko amnestiran za zločin u Širokoj Kuli, nego samo da sumnje iz te prijave nisu potvrđene u vezi s osobama koje se spominju u toj prijavi. Spis o zločinu u Širokoj Kuli postoji i taj će se slučaj procesuirati", zaključuje Slavko Zadnik.