Ostaje, međutim, otvoreno pitanje je li taj broj i veći, jer Ministarstvo hrvatskih branitelja raspolaže samo podacima o smrti onih ratnika čije su obitelji obavijestile Ministarstvo o njihovoj smrti. S obzirom na to da je prosječna životna dob u Hrvatskoj između 68 i 70 godina, nije teško zaključiti da su branitelji populacija koja umire – mlada!
− Najčešći su uzroci smrti u populaciji hrvatskih branitelja srčani i moždani udar te razni oblici karcinoma. Poznato je da je stres jedan od ključnih čimbenika za nastanak krvožilnih bolest, međutim, presudnu ulogu za nastanak tih bolesti u braniteljskoj populaciji ima kumulativni, ratni stres − objašnjava dr. Mladen Lončar iz Ministarstva hrvatskih branitelja.
Sistematski pregledi
Iako napominje da spomenute bolesti nisu izravna posljedica rata, ističe da su ratni stresovi pogodovali ranijem nastanku bolest, ali i njezinu ubrzanom razvoju.
− To je jedan od razloga zašto hrvatski branitelji umiru ranije nego ostala populacija, u kojoj su srčani i moždani udari vezani uz kasniju životnu dob − kaže dr. Lončar.
Iz tih je razloga predsjednik Udruge logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak prije nekoliko godina za članove svoje udruge, ali i sve one koji su prošli strahote zatočeništva u logorima, osigurao preko Udruge liječnika dragovoljaca Domovinskoga rata redovite sistematske preglede, koji su se pokazali prijeko potrebnima.
− Samo u posljednjih nekoliko godina umrlo je više od 300 bivših logoraša. Rat nas i danas nemilo “odnosi” − kaže Rehak i nastavlja:
− Sistematski pregledi spasili su mnoge živote. Mnogi su bolest otkrili na vrijeme i počeli liječenje. Na to da teške bolesti kao posljedica ratnih stresova još uvijek pogađaju ne samo branitelje, nego i njihove obitelji, u puno većem postotku nego obitelji koje nisu osjetile rat - upozorava i Zvonko Milas, predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskoga rata.
