U krizi izgubljeno 150.000 radnih mjesta

Dok je kriza na tržištu rada u zemljama Europske unije, ponajprije u Španjolskoj i Italiji, stopu zaposlenosti spustila na najnižu razinu od 2006., u Hrvatskoj je zaposlenost potonula i dublje – pet godina unatrag.

Naime, zaposlenost je u siječnju bila na razini iz sredine 2005. godine. Drugim riječima, 150.000 radnih mjesta kreiranih u najpropulzivnijem razdoblju, od 2005. do sredine 2008., danas je gotovo "izbrisano". Ustvrdila je to analitičarka PBZ-a Ana Lokin, dodajući da će se ta izgubljena radna mjesta u idućim godinama teško vratiti, piše Poslovni dnevnik.

Više od socijalnog pitanja

Uz očekivan pad u ovoj godini te nižu stopu rasta BDP-a u nadolazećim godinama to je zaposlenost kakvu nećemo postignuti u iduće najmanje dvije do tri godine, procjenjuje Lokin. Sugerira to i pad objava slobodnih radnih mjesta kojih je prošle godine bilo 40-ak tisuća manje nego godinu prije. Primjerice, lani je u prerađivačkoj industriji bez posla ostalo 32.000 ljudi, što je više od desetine zaposlenih u tom sektoru, a takvi su gotovo u pravilu osuđeni na dugotrajnu nezaposlenost. U prilog tome govori i podatak HZZ-a o 36 posto manje oglašenih potreba za radnicima u toj branši, s tim da ove godine nije izgledna promjena trenda.

Takvo stanje prestaje biti samo socijalno pitanje u kontekstu programa zbrinjavanja ili rasta naknada za nezaposlene, čiji je trošak u prva dva mjeseca 2010. bio za 117 milijuna kuna veći nego lani. Ono postaje znatno ekonomsko ograničenje za javne financije i u smislu trenutnog punjenja proračuna, ali i glede oporavka osobne potrošnje i ukupne ekonomije. Tu bojazan pojačavaju i očekivanja o dodatnom rastu registrirane nezaposlenosti.