Pravo

Petak, 27.08.2010.

Tagovi: Ante Gotovina, Ivan Čermak, Mladen Markač, suđenje

  • 11:54

U ponedjeljak završne riječi u predmetu "Gotovina, Čermak i Markač"

Završne riječi u predmetu "Gotovina, Čermak i Markač" započinju u ponedjeljak ujutro pred Haaškim sudom izlaganjem tužiteljskog tima kojem je dodijeljeno ukupno šest sati, a nakon toga braniteljski timovi generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača imat će svaki po 2,5 sati za svoje završne riječi.

Potom će tužitelji imati još jedan sat da odgovore na argumente koje je iznijela obrana u svojim završnim riječima, a branitelji trojice generala ukupno još jedan sat za svoj odgovor.

Za završne riječi sud je predvidio ukupno četiri dana i u četvrtak poslijepodne sudsko vijeće povući će se na vijećanje kako bi donijelo presudu.

Tužitelji su u svojem završnom podnesku u srpnju pozvali sudsko vijeće da proglasi krivima trojicu generala optuženih za zločine počinjene tijekom i nakon operacije Oluje i osudi ih na kazne zatvora u rasponu od 17 do 27 godina zatvora.

Obrana generala Gotovine u svom je završnom podnesku poručila da tužiteljstvo nije dokazalo nijednu točku optužbe te je pozvala sud da oslobodi njihova branjenika odgovornosti. Prema podacima Haaškoga suda i obrane druge dvojice generala pozvale su u svojim podnescima na odbacivanje svih optužbi protiv generala Markača i Čermaka. Njihovi završni podnesci još nisu objavljeni.

Suđenje je počelo 11. ožujka 2008. i posljednji svjedok izveden je 11. lipnja ove godine. Na suđenje su potrošena ukupno 303 radna dana u kojima je tužiteljstvo izvelo 81 svjedoka, a obrane trojice generala ukupno 57 svjedoka (25 za Gotovinu, 19 za Čermaka i 13 za Markača), prema Haaškom sudu. Sudsko je vijeće pozvalo sedam svojih svjedoka.

Kroz klupe za svjedoke prošlo je niz pripadnika i zapovjednika snaga UN-a u Hrvatskoj, kao i tadašnji posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za bivšu Jugoslaviju Yasushi Akashi te posebna izvjestiteljica za ljudska prava Elizabeth Rehn.

Pred sudom je svjedočio i bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i bivši hrvatski u SAD-u Miomir Žužul kao i niz najbližih suradnika tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana kao i članova hrvatske vlade i gospodarstvenika od Mate Granića preko Vesne Škare Ožbolt i Gordana Radina do Mladena Vedriša i Nadana Vidoševića.

Sud je imao prilike čuti i Juru Radića i Matu Laušića za koje tužiteljstvo tvrdi da su sudjelovali u tzv. udruženom zločinačkom pothvatu.

Svjedočili su i pripadnici odnosno zapovjednici u hrvatskim oružanim snagama, policijskim snagama kao i pravosudni dužnosnici među kojima su Željko Žganjer, Zdravko Židovec i Željko Sačić te sadašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.

Pred sudom su svoj iskaz davali i srpski civili, a manji dio svjedoka svjedočio je uz zaštitu identiteta ili na tajnoj sjednici. U klupu za svjedoke sjeli su visoko rangirani pripadnici srpskih odnosno snaga JNA Kosta Novaković i Mile Mrkšić.

Tijekom gotovo čitavog suđenja tužiteljstvo je vodilo rat s Hrvatskom oko potrage za hrvatskim vojnim dokumentima iz vremena Oluje za koje je tvrdilo da im je ključno u dokazivanju krivnje trojice generala.

Dio dokumenata im je dostavljen a sagu oko topničkih dnevnika u srpnju je prerezalo sudsko vijeće odbacujući zahtjev haškog tužiteljstva da se Hrvatskoj izda obvezujući nalog zbog navodnog skrivanja tih dnevnika jer nije pronašlo za to osnova. Sud je tada zaključio da je Hrvatska učinila sve što je trebala.

Tužiteljstvo je u svome završnom podnesku pozvalo sudsko vijeće da proglasi krivima i osudi generala Gotovinu na 27, generala Markača na 23 i generala Čermaka na 17 godina.

Gotovina je u pritvoru od prosinca 2005. kada je uhićen na teritoriju Španjolske, a Čermak i Markač dobrovoljno su se predali Haškom sudu u ožujku 2004.

Haaški je sud od svog osnutka podigao optužnice protiv ukupno 161 osobe za zločine počinjene tijekom ratova na području bivše Jugoslavije, a postupci protiv 124 osobe dovršeni su. (H)