Demonstracije pred Dumom u znak potpore opozivu Jeljcina
Jeljcin je optužen za pet protuustavnih djela: za raspuštanje SSSR-a u prosincu 1991. godine; za oružano rastjerivanje bivšeg parlamenta u listopadu 1993. godine; započinjanje rata u Čečeniji; rasulo oružanih snaga zemlje i genocid nad ruskim narodom neuspjelim gospodarskim reformama.
U ime optužbe, pred članovima državne Dume nastupio je predsjednik Parlamentarnog odbora za nacionalnu sigurnost Viktor Iljuhin koji je u svom 90 minuta dugom izlaganju zaključio da je od osam godina Jeljcinove vladavine zemljom - sedam nelegitimno.
Jeljcin je, prema Iljuhinu, protuustavno raspustio SSSR i svrgnuo predsjednika Gorbačova kako bi postao neprikosnoveni kremaljski vladar. Oružano rastjerivanje bivšeg parlamenta, pri čemu je ubijeno stotinjak ljudi, krivično je djelo protiv čovječnosti koje ne zastarijeva, a referendum kojim je u prosincu 1993. usvojen Ustav, kojim je utvrđena neograničena vlast šefa države također je bio nezakonit.
Ustav je usvojen običnom većinom izašlih birača a ne natpolovičnom većinom ukupnog broja birača kako je zahtijevao Zakon o referendumu. Rat u Čečeniji Jeljcin je počeo bez suglasnosti parlamenta ... samo su neki dijelovi Iljuhinove optužnice.
Iako je bio pozvan pred parlamentarni sud Jeljcin nije došao, pa ga je nakon čitanja optužnice branio njegov stalni predstavnik u državnoj Dumi Aleksandar Kotenkov koji je, među ostalim, ustvrdio da je optužnica ne samo neosnovana već i zastarjela pošto se odnosi na razdoblje iz prvog predsjedničkog mandata. »Nakon toga, narod je ponovno izabrao Jeljcina za šefa države i time opravdao i podržao sve njegove postupke«, zaključio je Jeljcinov odvjetnik Kotenkov.
Suđenje se nastavlja i pretpostavlja se da će se završiti u subotu glasovanjem o opozivu šefu države. Odluka o opozivu šefa države bit će usvojena ukoliko se za nju izjasni 300 od ukupno 450 deputata pa je kremaljska administracija u kuloarima počela bitku za svaki glas.
Tako je Žirinovskom ponuđeno mjesto u novoj vladi, a on je odmah potom izjavio da će njegova frakcija glasovati protiv opoziva. Protiv Jeljcinovog opoziva glasovat će i Černomirdinova parlamentarna frakcija »Naš dom Rusija«. Međutim, kako za treću točku optužnice (rat u Čečeniji) namjerava glasovati parlamentarna frakcija Grigorija Javlinskog ne isključuje se da bi odluka o opozivu mogla dobiti dvotrećinsku većinu.
Parlamentarni sud protiv Jeljcina izazvao je veliku političku uznemirenost u Rusiji. Širom zemlje održani su mitinzi podrške opozivu ali i mitinzi (istina s manjim brojem ljudi) u znak podrške predsjedniku Jeljcinu. Podijelila se i politička elita Rusije: general Aleksandar Lebed i još 16 gubernatora uputilo je otvoreno pismo državnoj Dumi zahtijevajući da se prekine procedura Jeljcinovog opoziva, pošto nosi u sebi opasnost velike političke destabilizacije u zemlji. Istina, političku situaciju u Rusiji Jeljcin je već destabilizirao u srijedu kada je smijenio premijera Primakova i za novog premijera predložio sebi lojalnog ministra unutarnjih poslova 47godišnjeg Sergeja Stepašina.
Pretpostavlja se da državna Duma neće izabrati Stepašina za premijera (rasprava o novom premijeru održat će se iduće srijede). Nakon tri uzastopna glasovanja, Jeljcin u skladu s Ustavom ima pravo raspustiti parlament, pod uvjetom da ne bude izglasana odluka o njegovom opozivu.
No, bez obzira na izbor novog premijera i vlade, Rusija je na pragu velike političke nestabilnosti. Među ostalim i stoga što smjenjivanje Primakova znači ne samo pobjedu i povratak na javnu scenu odioznog moskovskog milijardera Borisa Berezovskog već i povratak u vladu bivših ministara koji su provodili neuspješne gospodarske reforme. Uostalom, odmah nakon smjenjivanja premijera Primakova, javno tužiteljstvo povuklo je naloge za uhićenje nekoliko tajkuna koji su optuženi za velike financijske malverzacije i ilegalno prebacivanje milijuna dolara u zapadne banke.
