U susret sezoni minusa sa što boljom pripremom i mjerama

Hrvatska ne može utjecati na svjetsku ekonomsku i turističku krizu, ali svojim mjerama za turizam i dobrom pripremom za sezonu može pridonijeti da ona bude što bolja, a očekivani minusi što manji, istaknuo je danas ministar turizma Damir Bajs na skupu "U susret sezoni" na sajmu CroTour na Zagrebačkom velesajmu.
Skup je okupio više od 200 predstavnika hotelijera, agencija, turističkih zajednica i drugih.

Bajs se nada da će razmatranje mjera za turizam iz antirecesijskog Akcijskog plana, koji je od ovog tjedna u Vladi, završiti idući tjedan, no ni danas nije iznosio puno detalja iz tog plana.

Ponovio je da je cilj mjera ostati turistički globalno konkurentni, te da predviđaju dopunsku promociju i aktivnosti na domaćem i stranim tržištima, mjere za konkurentnost parafiskalnim i fiskalnim rasterećenjima sektora.

Izvjesno je, što su i trenutni pokazatelji sa gotovo svih inozemnih tržišta, da će ove godine hrvatski turizam biti u minusu, i to ako se situacija ne popravi, najviše hotelijeri, koji sada bilježe najveći pad.

Privatni smještaj, kampovi i nautika dobro stoje i tako bi moglo i ostati na većini tržišta, a svi mogu očekivati da će turisti boraviti manje i kraće nego lani te više nego ikad čekati i kupovati 'last minute'.

Dok iz Njemačke i Češke stižu relativno dobre vijesti o mogućem ponavljanju lanjskih rezultata, Austrijanci od hrvatskih hotelijera traže sniženje cijena za 10 posto, baš kao i Britanci.

U Rusiji je tek 30 posto njihovih touroperatera, koji su lani radili Hrvatsku, zakupilo hrvatske hotelske kapacitete te stoga očekuju fleksibilnost odnosno niže cijene i razne druge akcije.

Skandinavija također bilježi minuse za organizirane dolaske, ali ima i onih agencija koje su u plusu, a više će se znati u svibnju i lipnju.

Apelirajući na hitnost donošenja mjera za olakšanje poslovanja hotelijerstva Franco Palma iz Hrvatske udruge hotelijera i restoratera kazao je da će gubitak tog segmenta ove godine biti od 290 i više od 660 milijuna kuna ako prihodi hotela padnu za 5 odnosno 15 posto u odnosu na lani.

Dodao je i da je taj gubitak 2005. iznosio 53 milijuna kuna, a od onda se samo gomila, što najbolje govori o lošoj profitabilnosti, nerentabilnosti i prezaduženosti tog sektora.

Palma, kao i Anđelko Leko su u ime hotelijera izrazili nadu da će bar neke mjere iz Akcijskog plana Vlada usvojiti, inače, kako su kazali, hotelskim kućama prijete stečajevi, otkazi zaposlenima, a time i vrlo upitna 2010.

Od mjera najviše očekuju reprogramiranje kredita, smanjenje PDV-a te parafiskalnih davanja i to posebno onih za slivne vode, HRT, spomeničku rentu i ZAMP. (H)