U veljači stižu prve uvećane mirovine i sve će biti isplaćene u roku sedam dana

ZAGREB – Od veljače isplatu mirovina preuzima Ministarstvo financija, a trebala bi početi u četvrtak, 15. veljače, doznajemo u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). No najvažnije je u toj najavi očekivanje da će sve mirovine biti isplaćene u roku sedam radnih dana, što znači da bi zadnji umirovljenik mirovinu mogao primiti najkasnije do 24. veljače.

To će biti značajno olakšanje za umirovljenike kojima mirovinu još nose poštari.

Podsjetimo, s tom je isplatom bilo najviše problema, jer je za nju Zavod morao osigurati oko 500 milijuna gotovine. No u vrijeme dok su se te mirovine isplaćivale, Zavod često nije naplatio očekivan doprinos, pa se u posljednje vrijeme događalo da mirovine do umirovljenika "putuju" i po desetak dana. Posljednji je primjer za to kašnjenje u siječnju, kad su neki umirovljenici mirovinu primili 45 dana nakon one koja je stigla u prosincu. Kako doznajemo u HZMO-u, to se više ne bi trebalo događati nakon što isplatu preuzme Ministarstvo financija, jer ono može "pokriti" manjak na mirovinskom računu do naplate doprinosa.

Inače, mirovina za siječanj, koja umirovljenicima stiže u veljači, prva je uvećana mirovina prema Zakonu o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika u visini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima.

Podsjetimo, od 1. siječnja mirovine su uvećane od 0,5 do 20 posto, ovisno o godini umirovljenja, ali i plaći u godini koja je zadnja ušla u obračun mirovinske osnovice.

Iz povećanja su izuzeti poljoprivredni umirovljenici i svi oni koji mirovine primaju prema posebnim zakonima (primjerice, saborski zastupnici), a u veljači ga neće dobiti ni umirovljenici s minimalnim mirovinama za koje su rješenja izdana prije 1990.

godine. Tim će umirovljenicima povećanje stići tek u ožujku, zajedno sa zaostatkom za veljaču, jer njima valja ponovo izračunati mirovinu, za što Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje treba nešto više vremena.

S povećanjem neće rasti granica za utvrđivanje zaštitnog dodatka, minimalna mirovina te najviša granična mirovina, što znači da tim umirovljenicima čije su mirovine manje od tih iznosa, povećanje u kunama neće odgovarati onome u postotcima. Umirovljenici s najnižim mirovinama, ispod granice za zaštitni dodatak (danas je to 1.093 kune), posebno će osjetiti apsurd statistike. Tako će nekima, unatoč povećanju od 20 posto, mirovina porasti samo nekoliko kuna.

Kad se uzme u obzir i to da će prema povećanju mirovina dio zagrebačkih umirovljenika izgubiti pravo na pomoć Poglavarstva Grada od 100 kuna, neki će ukupno primiti i manje novca nego u siječnju.

Podsjetimo još jednom na postotke povećanja. Prije svega, svim umirovljenicima koji su mirovinu ostvarili prije 31. prosinca 1994., mirovina će porasti jednako, 20 posto. Onima koji su umirovljeni tijekom 1995., mirovine će rasti dvojako: 20 posto umirovljenicima kojima je u izračunu mirovinske osnovice, kao zadnja, ušla bilo koja plaća iz razdoblja prije 1994. Oni kojima je u izračun ušla baš ta godina, dobit će 17 posto povećanja. Mirovine ostvarene tijekom 1996., ako im je u izračun ušla i plaća iz 1995., rast će 10,4, 17 posto (plaća iz 1994.) ili 20 posto (za sve ranije plaće). Mirovine iz 1997. porast će 7,3 (plaća iz 1996.), 10,4 (plaća iz 1995.), 17 (plaća iz 1994.) ili 20 posto (ako je u obračun ušla plaća ostvarena prije te godine). Porast će i mirovine ostvarene 1998., no samo one koje su ostvarene na temelju plaće do kraja 1996. Umirovljenicima kojima je u izračun ušla ta plaća mirovine će rasti 0,5 posto, onima kojima je u obzir uzeta 1995. godina 3,4 posto, a umirovljenicima kojima je u obračun osnovice ušla plaća iz 1994. godine 9,5 posto. Mirovine na temelju bilo koje plaće iz ranijeg razdoblja rast će 12,4 posto.
Marijana Matković