ZAGREB – Projekcije glavne analitičarke PBZ pokazuju da bi, zbog bržeg rasta osobne potrošnje u prvom ovogodišnjem tromjesečju, stopa realnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj ove godine mogla iznositi 3,7 posto u usporedbi s prošlom godinom.
Ranije su prognoze Martine Dalić govorile o gospodarskom rastu od 3,1 posto u 2002. godini.
Unatoč tome, u drugoj polovici godine ne treba računati na nastavak potrošačkog buma. Prognoze Martine Dalić, naime, govore o međugodišnjem rastu ove komponente BDP-a od 3,9 posto u 2002. godini. Stoga bi brži gospodarski rast do kraja godine trebali ponajprije generirati rast investicija, kojima glavna ekonomistica PBZ-a u ovoj godini navješćuje rast od 7,9 posto u odnosu na lani, te eventualno od rasta prihoda od izvoza usluga i transfer.
Po mišljenju Martine Dalić, dinamičan rast osobne potrošnje u prvom ovogodišnjem kvartalu rezultat je brzog rasta zaduženosti stanovništva i smanjivanja štednje, jer podaci o raspoloživu dohotku ne upućuju na značajniji rast primanja stanovništva.
Nasuprot tome, krediti banaka stanovništvu u prva su tri ovogodišnja mjeseca porasli za 2,4 milijarde kuna, što je 25,5 posto više nego u istom razdoblju lani i 6,9 posto više nego krajem prošle godine.
U drugoj polovici godine očekuje se sporija dinamika zaduživanja stanovništva.
I u ovoj će se godini Hrvatska zadržati u zoni niske inflacije, tvrdi Martina Dalić.
Njezine prognoze govore o stopi rasta cijena na malo od 2,8 posto, što je velikim dijelom proizvod stabilne kune i niskog rasta realnih plaća.
Ipak, porast cijena električne energije i grijanja do kraja godine odrazit će se i na cijene na malo, dok će kretanje proizvođačkih cijena ovisiti o kretanju cijena sirove nafte i tečaju dolara. Unatoč rastu gospodarske aktivnosti, kretanje stope nezaposlenosti još uvijek je pod utjecajem sezonskih faktora, ističe glavna ekonomistica PBZ-a.
Kada je riječ o bankarskom sustavu, Martina Dalić očekuje nastavak rasta deviznih depozita stanovništva tijekom ljeta i jeseni, ali upozorava kako je razdoblje skokovitih promjena devizne štednje, kojima smo svjedočili u 2000. i 2001. godini, definitivno iza nas. Rast depozita u idućoj godini bit će puno više usklađen s rastom gospodarske aktivnosti i dohodaka nego što je bio slučaj u protekle dvije godine, zaključuje ona. Kretanje kamatnih stopa u narednom će razdoblju u velikoj mjeri ovisiti o kretanju kamata u eurolandu i mogućnostima financiranja kreditne aktivnosti, naglašava Martina Dalić.
U segmentu fiskusa, glavna ekonomistica PBZ-a upozorava da se sredstva za plaće i subvencije troše brže od plana. Tijekom prva četiri mjeseca ukupan dug središnje države povećan je za 2,5 milijarde kuna, te je dosegao 68,9 milijardi kuna ili 38,2 posto očekivanog BDP-a u ovoj godini.
