U ugaslom uredu nezgrapnog naslova radilo je osam djelatnika, za čiji se rad izdvaja oko 820 tisuća kuna. Vlada je, da apsurd bude još veći, u posljednjem rebalansu ovu stavku srezala za čitavih – četiri tisuće kuna! Iako ured ne radi, u proračunu stoji da će zakupnine i najamnina njegovih prostora hrvatske građane koštati 340 tisuća kuna, a 333 tisuće izdvojit će se za intelektualne usluge. Plaćat ćemo i opremanje "umrlog" Ureda i to "samo" 186 tisuća kuna, jer je Vlada i tu "uštedjela" – rebalansom je ovu stavku smanjila za 20 tisuća kuna.
No, Vlada ne samo da ne štedi sredstva institucija koje je sama proglasila nepotrebnima, nego i osniva nova. Iako je na posljednjoj srpanjskoj sjednici donijela odluku o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika te najavila podrobnu analizu stanja državne uprave kao temelj za skoru racionalizaciju, što bi značilo ukidanje nepotrebnih ili neučinkovitih državnih tijela – Vlada je tijekom ljeta ustrojila dvije nove agencije – za regulaciju tržišta željezničkih usluga te za sigurnost željezničkog prometa. Odluka da ove dvije agencije, koje će proračunske donatore ove godine stajati oko tri milijuna kuna, počnu djelovati baš sada, u doba najveće besparice, posebice čudi kada se zna da je Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga osnovana još prije dvije godine, a Agencija za sigurnost željezničkog prometa koncem 2008. No, u realizaciju se krenulo posljednja dva mjeseca – u lipnju je Sabor imenovao predsjednika i članove Upravnog vijeća Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga te je nakon toga počelo zapošljavanje njezinih djelatnika. Prije dva tjedna Vlada je imenovala predsjednika i članove Upravnog vijeća Agencije za sigurnost željezničkog prometa koja će idućih mjeseci okupiti svoj kadar. U svakoj agenciji radit će dvadesetak ljudi.
Iz hrvatskog proračuna financira se sada 30-tak državnih agencija te još stotinjak drugih sličnih institucija – ureda, zavoda, vijeća, komora – koje čine posljednjih godina nevjerojatno razgranatu mrežu hrvatske javne uprave. Broj novih tijela javne vlasti osobito je bujao u nekim područjima. Jedno od njih je obrazovanje pa se tako sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa sad financira čak sedam agencija – Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za obrazovanje odraslih, Agencija za strukovno obrazovanje, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Agencija za mobilnost i EU programe, Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu te Agencija za obrazovno reformske inicijative jugoistočne Europe. Za njih je u ovogodišnjem proračunu osigurano više od 200 milijuna kuna. Uz to, iz MZOŠ-ovih proračunskih sredstava izdvaja se i oko 63 milijuna kuna namijenjenih Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Puno je primjera u najnovijim izmjenama proračuna koji pokazuju da Vlada, ni na vrhuncu krize, nije preispitala svrsishodnost tijela državne uprave niti značajnije posegnula u njihove džepove. Tako će, primjerice, Direkcija za korištenje službenim zrakoplovom hrvatske građane i ove godine koštati više od 20 milijuna kuna. Iako je u Direkciji zaposleno svega 12-13 ljudi, za njih se godišnje u proračunu izdvaja šest i pol milijuna kuna. Samo njihovo stručno usavršavanje, primjerice, porezne obveznike i ove će godine stajati oko milijun kuna.
