Usporen rast premija osiguranja

Ukupna zaračunata premija osiguranja u 2008. godini dostigla je prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranja (HUO) 9,67 milijardi kuna, dok je u 2007. iznosila 9,05 milijardi kuna. Premija neživotnih osiguranja iznosila je 7,132 milijarde kuna i veća je za 8,4 posto u usporedbi sa 2007. godinom (6,581 milijarda kuna), dok su životna osiguranja nakon niza godina bila neuspješnija te su zabilježila porast od samo 2,8 posto - sa 2,473 milijarde na 2,541 milijardu kuna (u 2007. porast je iznosio 14,2 posto). Udio životnih osiguranja u ukupnoj premiji pao je sa 27,3 na 26,3 posto. Ponovno je smanjen udio premija osiguranja od nezgode, sa 5,8 posto u 2007. na 5,66 posto u prošloj godini (u 2006. bio je 6,1, a u 2003. 7,4 posto),
pa je vidljiv dugoročni trend smanjenja udjela tih premija u ukupnoj premiji.

Znatnije su porasle premije zdravstvenog osiguranja (za 11,3 posto), a udio im je sa 2,8 posto u 2007. godini povećan na 2,9 posto (u 2006. bio je 2,7, a u 2004. 1,9 posto). Premija osiguranja od automobilske odgovornosti (AO) povećana je za 7,4 posto; u 2007. porast je iznosio 11,8 posto, pa je udio premije AO-a povećan na 30,2 posto prema 30 posto u 2007. godini.

Zaustavljeno je opadanje udjela premije AO-a u ukupnoj premiji osiguranja, koje traje više godina. Taj je udio u 2001. iznosio 32,7 posto, a u 1998. godini 36,1 posto. Viši udio premije AO-a karakterističan je za slabije razvijena tržišta osiguranja, pa je taj dugogodišnji trend značio svojevrsnu europeizaciju hrvatskog tržišta osiguranja. Ali brži porast premije AO-a od prosjeka znači bolje mogućnosti uravnoteženja prihoda i rashoda u toj vrsti osiguranja koju tradicionalno opterećuju slabi tehnički rezultati, pa bi ga trebalo smatrati pozitivnim pomakom.

Manje osiguranja od požara i drugih opasnosti

Smanjen je udio premije osiguranja imovine od požara i nekih drugih opasnosti sa 5,9 na 5,8 posto (u 2006. bio je 5,9 posto, manji nego u 2005. kad je iznosio 6,5 posto). Međutim, premije ostalih osiguranja imovine povećane su za 13 posto i
udio im je narastao sa 7,6 na 8,1 posto. Ukupna premija osiguranja imovine time je povećana za 122 milijuna kuna (10 posto), pa je dostigla 1348 milijuna kuna prema 1225 milijuna u 2007. (u 2006. iznosila je 1165 milijuna, u 2005. 1061 milijun, a u 2004. 1021 milijun kuna).

Ipak, višegodišnji podaci ukazuju na zaostajanje nekoć najveće i najprofitabilnije vrste osiguranja na hrvatskom tržištu. Osiguranjem imovine pokriveno je tek oko 20 posto kućanstava u Hrvatskoj, a vjerojatno i znatan broj manjih privatnih poduzetnika nema zadovoljavajuća pokrića za svoju imovinu i poslovanje. Udio premije osiguranja auto kaska (AK) ostao je nešto iznad 11,9 posto, uz povećanje premije od 7,4 posto. Premija osiguranja AK-a zadnjih godina ima stabilan udio od gotovo 12 posto. Prije desetak godina udio je bio znatno niži, pa je tako 1998. iznosio samo 7,9 posto. Udio premije auto
kaska u ukupnom portfelju porastao je i zahvaljujući praksi prodavatelja automobila na kredit i leasing koji zahtijevaju kasko osiguravanje vozila do otplate kredita. Znatno su povećane premije transportnih skupina osiguranja - zračnih letjelica za
6,8 posto, plovila za 19,5 posto i robe u prijevozu za 14,3 posto - i to nakon više godina zaostajanja.

Premije osiguranja kredita povećane su za 16,2 posto (u 2007. za samo pet posto, u 2006. 5,5 posto), nakon rasta od 31 posto u 2005. Najveći porast bilježe, iako apsolutno malene, premije osiguranja jamstava (138 posto), a iznadprosječan rast bilježe i premije osiguranja troškova pravne zaštite (14,7 posto). Slijede premije putnog osiguranja, ranije osiguranja turističkih usluga, s porastom od 10,4 posto (u 2007. godini 278 posto s povećanjem udjela sa 0,1 na 0,4 posto). Udio manjih skupina (od ostalih osiguranja od odgovornosti do putnog osiguranja) povećan je u četiri godine sa 4,6 na 5,25 posto, što predstavlja određenu disperziju portfelja.

Štete rastu sličnom dinamikom

Ukupno likvidirane štete iznosile su u 2008. godini 4,6 milijardi kuna, što je za osam posto više negoli godinu dana ranije. Nešto veći porast šteta od premija uzrokovale su veće isplate u životnim osiguranjima, dok je taj porast u neživotnim manji od rasta premija. Likvidirane štete u osiguranju od odgovornosti za korištenje motornih vozila rasle su za samo 3,7 posto, a manje od prosjeka rasle su i štete u osiguranju od požara, za šest posto. Veće stope rasta šteta zabilježene su u osiguranju cestovnih vozila (13,8 posto), ostalim osiguranjima imovine (21,2 posto), zdravstvenim osiguranjima (14,4 posto) i ostalim osiguranjima od odgovornosti (22,8 posto).

U pojedinim vrstama osiguranja s manjom premijom (osiguranje tračnih vozila, zračnih letjelica, robe u prijevozu, pravne zaštite...) uočljive su visoke stope rasta šteta, više od 80, 100 ili 500 posto, ali u tim su vrstama takve oscilacije češća pojava.

Domašaj financijske krize ne može se predvidjeti, ali je sigurno da će usporavanje svjetskog gospodarstva, a posljedično i pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), donijeti brojne teškoće osiguravateljima. U Hrvatskoj počinje otpuštanje
zaposlenih, tako da će raspoloživi dohodak stanovništva opadati. Pritom će inflacija taj dohodak dalje smanjiti, pa će za neesencijalne potrebe, kao što je osiguranje, ostati sve manje novca. Već je uočljiv pad kupnje automobila i drastični pad prodaje stanova.

Moguće je, dakle, da u ovoj godini prvi put nakon rata vidimo realno, a možda i nominalno smanjenje premija osiguranja.
U kriznim okolnostima koje osiguranike potiču na neopravdane zahtjeve, pa i na prijevare, rastu izdaci osiguravatelja na strani šteta. Osiguravatelji se mogu naći u škarama smanjivanja premija i rasta izdataka, pri čemu sadašnja profitabilnost osiguravatelja nije osobito visoka.

U siječnju još sporije

Porast premije osiguranja u siječnju 2009. od samo 1,8 posto potvrđuje tmurne procjene o teškoj godini pred nama. Istodobno, povećanje premije neživotnih osiguranja iznosi skromnih četiri posto, a pad premije životnih osiguranja čak šest posto. Jedan mjesec je kratko razdoblje za dublje zaključke, ali vidi se opći trend koji zabrinjava. Pritom devet osiguravatelja bilježi smanjenje ukupne premije od četiri do čak 70 posto, a ostali pak imaju povećanje od tri do 330 posto. Konačni financijski rezultati hrvatskih osiguravatelja za 2008. nisu još poznati, ali je u dosad objavljenima tijekom 2008. više osiguravatelja iskazalo gubitke. Rezultati za kraj godine vjerojatno će pokazati i veće gubitke, zbog otpisa potraživanja za premije i smanjivanja vrijednosti ulaganja. Moguće su opcije dokapitalizacija pojedinih osiguravatelja i/ili novi val preuzimanja i restrukturiranja na tržištu. U svakom slučaju, osiguravatelji će morati uvesti rigoroznu štednju na troškovima, ali naravno ne i u isplati ugovornih obveza.

Različite stope rasta premije najvećih osiguravatelja

U poretku prvih 10 osiguravatelja samo je jedna zamjena mjesta: Grawe je prestigao Zagreb na šestom mjestu, ali stope rasta se dosta razlikuju. Croatia je ostala neupitni lider, ali s rastom od 4,7 posto i dalje lagano gubi tržišni udio (sa 34,2 na 33,6 posto). Allianz osjeća stagnaciju premije životnih osiguranja pa je ukupni porast 5,4 posto, manje nego ranije i manje od Euroherca sa 8,5 posto. Jadransko se drži na 6,7 posto, a najveći porast među prvih 10 ima Kvarner VIG, sa 12,5 posto.
Zagreb je s negativnim rastom od skoro devet posto prepustio šesto mjesto, iako je Grawe zabilježio samo 3,6 posto povećanja premije. Triglav i Merkur bilježe slične rezultate, stagnaciju premije, a Generali također osjeća pad premije osiguranja života za preko 18 posto, s ukupnim smanjenjem premije od 3,7 posto. Ovako skromni rezultati vodećih osiguravatelja bitno su utjecali na ukupnu dinamiku rasta premije, iako su neki manji osiguravatelji bilježili znatno veće stope rasta, primjerice HOK 250 posto, Uniqa 32,4 posto, Sunce 20 posto i Erste 14,8 posto.