"Inzistiraju da nam oduzmu naša prava, a ne nude ništa zauzvrat. Ponudili smo im više prijedloga. Jedan je da se uvede doprinos solidarnosti koji bi plaćali svi zaposleni. Prikupljena sredstva usmjerila bi se u zajednički fond s kojim bi gospodarili Vlada, poslodavci i sindikati, a bio bi namijenjen za pomoć nezaposlenima, upravo za ono zbog čega nam žele uzeti 640 milijuna kuna naših božićnica i regresa", rekao je Babić.
Doprinos solidarnosti je uvođenje posebne naknade za sve zaposlene koji nisu članovi sindikata, ali uživaju prava iz kolektivnog ugovora. U Kanadi i Sjedinjenim Državama doprinos solidarnosti postoji nekoliko desetljeća, dok ga u Europi imaju Šveđani, Švicarci i Bugari. U Hrvatskoj se on već pokušao uvesti, ali je 2005. ukinut od Ustavnog suda. Babić smatra da se to sada ne bi dogodilo, jer bi sustav bio formalno-pravno sređeniji.
Ivan Šuker, ministar financija, istaknuo je nakon sastanka da sindikati ne žele vidjeti rast plaća za većinu njihovih članova nakon ukidanja kriznog poreza i uvođenja novih stopa poreza na dohodak.
"Činjenice govore za sebe ali oni ne žele odstupiti od nekih stvari. Naš cilj je zadržati rashodovnu stranu proračuna na istoj razini. Ne smijemo dopustiti bujanje javne potrošnje. Zbog povećanog broja nezaposlenih sve teža je pozicija zavoda za zapošljavanje. Nedostajati će 550 milijuna kuna i zbog toga tražimo od sindikata da pristanu na naše zahtjeve", rekao je Šuker. "Nepopustljivost sindikalnih čelnika", nastavio je, "najbolji je primjer onoga što govori premijerka Jadranka Kosor da svi pričaju o potrebi smanjenja potrošnje i o nužnosti strukturnih reformi, ali kad se nekog takne 'on se diže na zadnje noge'".
