Većina Hrvata ne očekuje izlaz iz krize još nekoliko godina

U ovo vrijeme godišnjih odmora četiri petine naših građana i dalje je zabrinuto zbog recesije/krize za koju smatraju da će kod nas trajati još više od godine dana ili čak više godina. Najviše ih pogađa gospodarska nestabilnost (oko dvije trećine) te stopa nezaposlenosti (gotovo polovinu), pokazalo je najnovije istraživanje GfK.

Tek 2% građana smatra da nema više krize u našoj zemlji, još 2% računa da ćemo s krajem godine izaći iz krize, 12% ocjenjuje da iz krize izlazimo unutar godine dana ali 79% ih navodi da će se kriza kod nas nastaviti čak tri ili više godina. Takvih pesimista je 82% u Slavoniji, 81% u sjevernoj Hrvatskoj te Lici / Kordunu / Banovini, zatim 80% u Istri i Primorju, 79% u Zagrebu i okolici, te najmanje u Dalmaciji – 75%.

Posljedice utjecaja krize i dalje se u kućanstvu najviše odnose na smanjene troškove za odjeći i obuću (kod 57%), niže ili nikakve troškove za užitak/razonodu (kod 53%), manje troškove prehrane i/ili osobne higijene (kod 34%). Četvrtinu kućanstava pogodio je otkaz na poslu (člana kućanstva) a 19% kućanstava osjeća posljedice smanjenja plaće ili kašnjenje, (ne)isplata plaće kod nekog od ukućana.

Sada se 50 posto građana i više boji da će dalje rasti mogućnosti da se izgubi posao ili još teže nađe posao, odnosno, 65 posto građana se slaže s tvrdnjom da će nezaposlenost i dalje rasti.

Trenutnom financijskom situacijom zadovoljno je 23% građana, suprotno - nezadovoljnih je čak 49%. Stoga ne čudi da će se njih 69% manje zaduživati u slijedećih godinu dana (uzimati kredite, koristiti dozvoljeni minus po tekućem računu, koristiti kreditne kartice).

Zanimljivo je da se 45% građana slaže s tvrdnjom da je bankarski sustav u Hrvatskoj siguran (34% niti se slaže niti se ne slaže s tvrdnjom, 18% se ne slaže). Odnosno, 43% se slaže da je štednja građana sigurna u bankama u Hrvatskoj (niti se slaže niti se ne slaže 33% , ne slaže se 22%). Slaganje s tvrdnjom da će bankarske kamate na kredite u slijedećih godinu dana biti stabilne (neće se mijenjati) iskazalo je 23% građana (još 36% niti se slaže niti ne slaže, 27% se ne slaže). Da će kuna u slijedećih godinu dana znatno pasti/izgubiti na vrijednosti slaže se 34% građana (36% se niti slaže niti ne slaže, 20% se ne slaže).

Razmišljajući o slijedećih godinu dana područje koje najviše zabrinjava građane u Hrvatskoj je gospodarska kriza – 63%. Na drugom je mjestu gubitak posla/povećanje stope nezaposlenosti – 45%. Slijede: neefikasna vlada (sadašnja/buduća) – 35%, smanjenje životnog standarda – 32%, kriminal/korupcija - 27%, inflacija/rast cijena – 29%, zdravlje i zdravstvena zaštita/sektor javnog zdravstva – 21%. Sadržaji poput zagađenje okoliša, kvaliteta obrazovanja/politika obrazovanja, građanski nemiri, terorizam i sl. na dnu su liste zabrinutosti a svaki od njih ima učešće od tek 5 ili manje postotaka.