Većina kućanstava očekuje pogoršanje života

Prema rezultatima novog vala istraživanja - GfK barometar (03/2009.) - naša kućanstva i dalje očekuje pogoršanje životnih uvjeta. Promatrano kroz ocjene građana vezane na obiteljske financije te cijene, nabavke trajnih dobara i moguću štednju, za mnoge kvaliteta života nema naznaku napredovanja u pozitivnom smjeru.

Tek oko 9% kućanstava ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana kada je takvih kućanstava bilo oko 13%. Zatim, 48% kućanstava smatra da su ostali na istom. Za približno 42% kućanstava njihovo je financijsko stanje lošije je nego prije godinu dana.

Za slijedećih godinu dana jedva se 13% kućanstava nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja dok je takvih pred godinu dana bilo 19%. Suprotno, raste broj kućanstava koji procjenjuje da će im se financije ipak pogoršati (od 18% u ožujku 2007. na 32% u ožujku 2008. i 37% sada).

Pogoršanje financijskog stanja kućanstva u proteklih godinu dana, više od prosjeka (42%), istakla su kućanstva u Sjevernoj Hrvatskoj (47%) te Dalmaciji (44%), i tamo gdje su općenito niski prosječni mjesečni prihodi kućanstva (59%). Najmanje je pogoršanje bilo u Zagrebu s okolicom (36%) a tu je i najveći segment onih kućanstava koja nemaju nikakve promjene – ostali su na istom - 54%.

Izraženo uobičajenom prosječnom ocjenom (od 1 do 5) financije kućanstva iznose tek 2,55. Najveću ocjenu dala su kućanstva u Istri s Primorjem (2,68), te Zagrebu s okolicom (2,64) dok su na suprotnom polu ocjene kućanstava u Sjevernoj Hrvatskoj (2,44) te Lici / Kordunu / Banovini (2,47).

Tek 13% kućanstava se nada da će im u slijedećih godinu dana biti nešto bolje, oko 47% smatra da će njihova financijska situacija biti ista kao prethodne godine, ali 37% misli da će im financijsko stanje biti gore nego pred godinu dana. Ocjena buduće financijske situacije kućanstva posebno je slabija za oko 49% kućanstava Sjeverne Hrvatske, te ona kućanstva u kojima su prosječni mjesečni prihodi do 1.800 kuna – njih oko 48% tako ocjenjuje.

Zanimljivo je posebno pogledati i komparativan prikaz ocjena o budućem financijskom stanju kućanstava Hrvatske i nekoliko tranzicijskih zemalja članica EU (podaci za 02/2009.).

Kada su u pitanju cijene gotovo sva ispitana kućanstva u Hrvatskoj tvrde da su cijene rasle u proteklih godinu dana, a tek malo manje ih smatra da će cijene rasti i u slijedećih godinu dana.

Sukladno očekivanju rasta cijena u narednih godinu dana gotovo polovina kućanstava iskazuju da će u 2008. godini morati izdvajati više novca za kupnju trajnih dobara. Odnosno, jedno drugo istraživanje pokazuje da će u ovo vrijeme krize između ostalog preko 60% kućanstava odgoditi kupnju trajnih dobara, odnosno štedjeti će. To je u skladu s mišljenjem 71% građana da će se opći razvoj ekonomske situacije u zemlji u narednih 12 mjeseci pogoršati. Također, tri četvrtine građana ocjenjuje da će ova gospodarska kriza trajati najmanje dvije ili više godina.

Ukupan broj kućanstava koja mogu barem nešto štedjeti kreće se u Hrvatskoj na oko 45%. Međutim često se događa da ta ista kućanstva uzimaju kredite da bi zadovoljila razne potrebe u obitelji. Više od prosjeka štedi se u Zagrebu s okolicom (52%) a najmanje u Lici/Kordunu/Banovini (35%) te Slavoniji (40%). Štede prvenstveno kućanstva s najvišim prihodima (62%).

Broj kućanstava koja jedva sastavljaju kraj s krajem ima najviše u Lici/Kordunu/Banovini (48%), u Slavoniji (45%), u naseljima do 2 000 stanovnika (45%), tamo gdje su prihodi kućanstva do 1.800 kuna (78%) ili od 1.801 do 3.500 kuna (51%).

Kućanstava koja troše postojeću ušteđevinu ili se posebno zadužuju da bi preživjeli nalaze se najviše u Zagrebu s okolicom (18%) i općenito u naseljima od preko 100 tisuća stanovnika (19%) Na to su danas više od prosjeka primorana kućanstva s prosječnim mjesečnim primanjima od 3.500 do 8.000 kuna (njih oko 20%)!

O istraživanju: prikazani podaci rezultat su istraživanja na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15 godina (n= 1 000); osobna anketa u kućanstvu; ožujak 2009.g.