Top lista najboljih novinskih dnevnika 7 tranzicijskih zemalja
U konkurenciji 21 lista iz Češke, Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, SR Jugoslavije i Makedonije, online izdanje Vjesnika se, prema rezultatima do kojih su došli spomenuti istraživači, plasiralo na drugo mjesto, iza češkog online izdanja »Media Internet Agency«, koje zapravo predstavlja zajedničko izdanje nekoliko čeških listova (Mladá Fronta, Lidové noviny, Právo, Metro, Patria...).
Večernji list, koji je jedini Vjesnikov konkurent iz naše zemlje, plasirao se na deveto mjesto. Online izdanja ocjenjivana su po trinaest kriterija. Plasman svakog od 14 izdanja utvrđen je na temelju brzine pristupa toj web stranici, njezina sadržaja, grafike, strukture, jednostavnosti pri korištenju, korisnosti, učestalosti izmjene sadržaja, uporabi hiperteksta ili multimedije u tekstu, mogućnosti čitanja starih brojeva (arhive), mogućnosti pretraživanja, mogućnosti čitanja novina u PDF formatu te mogućnosti da se online izdanje koristi besplatno.
Kako je ocijenjen Vjesnik
Po prvih sedam kriterija listovi su ocijenjeni ocjenama od jedan (vrlo loše) do pet (vrlo dobro), a preostalih šest su zapravo pitanja na koja su, ovisno o tome raspolaže li site odgovarajućom mogućnošću, dati odgovori »da« ili »ne«. Po svakom od prvih sedam kriterija Vjesnik je, po mišljenju dvojca Afrić-Ujević, zaslužio čistu četvorku, što je zajedno s preostalih šest kriterija dalo ukupnu ocjenu 4,14.
Najbolji site, »Media Internet Agency«, zaslužio je ukupnu ocjenu 4,43, dok najlošiji, site kosovske Rilindje, ima prosječnu ocjenu 2,29. »S neskrivenim zadovoljstvom možemo ustvrditi da je naše istraživanje pokazalo kako zemlje u tranziciji, premda teško prevladavaju ekonomsku i političku krizu, tehnološki drže korak sa svjetskim medijskim trendovima (...).
Neke web stranice stoje ravnopravno uz bok zapadnoeuropskim vodećim online novinama: 'Media Internet Agency', Vjesnik, Češki noviny, Nova Makedonija i Dnevnik«, navode autori ovoga rada. Ovdje je zgodno spomenuti da je među 21 siteom koji su bili predmetom istraživanja najviše jugoslavenskih – čak sedam, Češka i Slovačka su zastupljene s po tri, dok Bosna i Hercegovina, Makedonija, Slovenija i Hrvatska imaju po dva online izdanja, ali je istraživanje pokazalo da količina ne jamči kakvoću – najbolje plasirano jugoslavensko online izdanje, izdanje dnevnika Blic, zauzelo je deseto mjesto s ocjenom 3,43. Istraživači se time nisu bavili, ali je zanimljiva i ljestvica koja se može složiti na temelju prosječne ocjene koju su zaslužila on line izdanja iz svake od sedam zemalja.
Prvo mjesto na njoj pripada Češkoj, čija su online izdanja zaslužila prosječnu ocjenu 3,85, druga je Hrvatska (prosječna ocjena 3,75), dok su najslabiju prosječnu ocjenu (2,92) dobila izdanja iz SR Jugoslavije.
Prvi hrvatski globalni dnevnik na Internetu
Vjesnikovo drugo mjesto među izdanjima iz sedam zemalja svakako zaslužuje pozornost, baš kao i lijepe riječi kojima su autori istraživanja opisali Vjesnikov site. No, valja napomenuti da je i prije ovoga istraživanja Vjesnik dobivao pohvale. Odmah nakon što se pojavilo Vjesnikovo online izdanje, početkom listopada prošle godine, najpopularniji i najugledniji hrvatski e-zine, »Monitor«, proglasio ga je linkom tjedna.
Na koncu 1998., informatički časopis Bug je Vjesnikove stranice uvrstio na svoj »www hr top 50« – popis 50 najboljih siteova u Hrvatskoj, dok je u izboru Bugova konkurenta, časopisa Vidi, Vjesnik uvršten među sedam najboljih Internet stranica u Hrvatskoj. U Bugu je tom prigodom o Vjesniku objavljeno: »Zasad jedini dnevni list iz Hrvatske (Večernji list se na Internetu pojavio kasnije) koji se može čitati preko weba, Vjesnik, već je detaljno predstavljen u Bugu. Nije, međutim, naodmet ponoviti: odabrani tekstovi mogu se pročitati na webu čim izađe prvo izdanje Vjesnika, sat vremena prije ponoći za sutrašnji datum, dok se cjelokupan sadržaj može preuzeti u PDF formatu, u kojem novine izgledaju istovjetno kao na papiru.« Bug se i nakon toga dosta opširno osvrtao na Vjesnikovo elektroničko izdanje, a u travanjskom broju piše: »Vjesnik je, još od prvoga dana otkad se pojavio na webu, bilježio iznimno velik broj posjetitelja, s obzirom na ažurno izmjenjivanje sadržaja i činjenicu što je prvi globalni dnevnik koji se predstavio na Internetu.
Pojavom Večernjaka na webu, te krnje verzije Jutarnjeg lista, možda u želji da i dalje ostane 'novinski portal', a možda i iz čisto estetskih razloga, izmijenjen je dizajn ovog weba, koji danas izgleda mnogo modernije i privlačnije.« Inače, krnja verzija Jutarnjeg lista na webu više na postoji. E-zine »Monitor« je, naime, neko vrijeme na svojim stranicama objavljivao izbor članaka iz Jutarnjeg lista, ali je prije nešto manje od mjesec dana ta suradnja prekinuta, a na »Monitoru« se sada može čitati izbor članaka iz Vjesnika.
Uskoro i nagradna igra
Osim novinskih tekstova, uključujući i one iz priloga »Na četiri kotača« i »Financijsko tržište«, na Vjesnikovim web stranicama mogu se pronaći i drugi zanimljivi sadržaji. Tu je prije svega vodič za zagrebačka kina i kazališta te različiti oglasi. S obzirom na karakter elektroničkoga izdanja, ono je vrlo prikladno za objavljivanje međunarodnih i drugih natječaja, što je iskoristilo nekoliko velikih hrvatskih tvrtki (INA, primjerice, sve svoje međunarodne oglase objavljuje na Vjesnikovim web stranicama) i grad Sisak koji je objavio međunarodni natječaj za plinifikaciju, a velik broj pristupa Vjesnikovim stranicama čini ih zanimljivim i drugim oglašivačima, poglavito onima koji se žele obratiti mlađoj i obrazovanijoj publici (reklamiranje računalne opreme, automobila, nosača zvuka...).
Uskoro će na Vjesnikovim web stranicama biti pokrenuta atraktivna interaktivna nagradna igra. Planirane su primamljive tjedne, a vjerojatno i dnevne, nagrade, a od onih koji žele u njoj sudjelovati tražit će se jedino da svakodnevno pristupe Vjesnikovim stranicama i popune odgovarajući formular, koji će imati ulogu kupona nagradne igre. Igra će trajati do kraja godine, a za sada je sigurno da će tjedna nagrada biti Hewlett-Packardov tiskač HP1100.
Svjetski domet Vjesnika
Što o Vjesnikovu elektroničkom izdanju misle njegovi čitatelji, najbolje se vidi iz broja pristupa Vjesnikovim serverima (www.vjesnik.hr i www.vjesnik.com), koji se najčešće kreće između 12.000 i 15.000 dnevno. (Te su brojke znatno premašene 22. i 23. travnja, kada zbog štrajka radnika »Tiska« nije bilo Vjesnika na kioscima.)
Ipak, za mišljenje smo zamolili nekolicinu naših čitatelja iz prekomorskih zemalja. Željko Lupić, rođeni Zagrepčanin koji u Kanadi živi od 1966. godine, kaže da je »za ljude iz dijaspore bitno da Internet novine imaju dobar izbor dnevnih tema, za svakog čitatelja ponešto«, te iznosi prijedlog:
»Putem Interneta, Vjesnik ima svjetski domet pa je neophodno da je dio izdanja i na engleskom jeziku, baš zbog Hrvata druge i treće generacije, a i ostalih koji ne govore hrvatskim jezikom. Zašto ograničiti čitateljstvo na približno sedam milijuna Hrvata kad postoji potencijal da vas čita nekoliko stotina milijuna ljudi diljem svijeta?«
Tvrtka »Badurina & Associates«, čija je utemeljiteljica i predsjednica Amerikanka hrvatskog podrijetla, vjerojatno nije tipični čitatelj Vjesnika. No, budući da se, kao konzultantska tvrtka, trenutačno bavi američko-hrvatskim odnosima, svakodnevno obrađuje ogromnu količinu informacija, pri čemu kao jedan od izvora koristi Vjesnikovo elektroničko izdanje.
»Smatramo da je Vjesnik vrlo pouzdan i prikladan način za dobivanje vijesti iz Hrvatske. Mogućnost online pristupa, koji lako zadovoljava potrebe korisnika, prijeko je potrebna svim medijima koji žele uspješno ući u 21. stoljeće. Smatramo da se Vjesnik uvrstio u tu kategoriju«, kaže predsjednica tvrtke Drucilla Badurina.
