Vlada čvrstim uzdama spašava državu od bankrota

ZAGREB – Račanova Vlada je čvrsto odlučila da se hrvatska država više neće ponašati kao pijani milijuner koji pojma nema da ga iza ugla čeka bankrot. Tako bi se najkraće moglo sažeti Memorandum o ekonomskoj i financijskoj politici, dokument na temelju kojega će Savjet direktora MMF-a 19. ožujka razmatrati odobravanje stand-by aranžmana Hrvatskoj.

Memorandum će biti objavljen tek kada se odobri aranžman, koji za Hrvatsku znači više od novca (250 milijuna dolara). Naime, on je znak svjetskim financijskim institucijama i investitorima da je Hrvatska zemlja ozbiljnih gospodarskih namjera i planova. Iako se detalji Memoranduma do washingtonske odluke strogo čuvaju od očiju javnosti, prema informacijama koje je Vjesnik dobio iz dobro obaviještenih krugova, Račanova Vlada neće imati lak (pogotovo ne popularan) posao do kraja 2003.godine, iako će se svi složiti s njegovim glavnim cijevima - rastom zaposlenosti i životnog standarda građana.

Put do ostvarivanja tog cilja vodi, naime, kroz uvođenje reda u fiskalnu sferu, disciplinu plaća i strukturne reforme. Da bi se očuvala financijska stabilnost i ostvarilo smanjenje inflacije, monetarna politika vodit će se na temelju stabilnog tečaja.

Smanjenjem troškova države, ograničavanjem rasta plaća u cijelom gospodarstvu, liberalizacijom gospodarstva te restrukturiranjem i privatizacijom želi se povećati produktivnost (kao temelj za povećanje plaća i standarda, ali tek u budućnosti) i zaposlenost.

Taj se put sastoji od čitavog niza koraka koji lako mogu izazvati nezadovoljstvo građana, pogotovo onih čiji su prihodi vezani za državni proračun, a djelomično se razlikuju i od predizbornih obećanja promjena u sustavu PDV-a neće biti! - pa će biti idealna meta za kritičare. Upravo zbog toga treba jasno reći da se predložene promjene trebaju provesti ne zato jer se to zločestom svijetu prohtjelo (može on i bez bogate Hrvatske) nego zato što je to dobro za Hrvatsku, ma kako put mukotrpan bio.

Jedna od smjernica programa koja će sigurno uzburkati najviše duhova vezana je za plaće, koje se smatraju ključnom točkom programa, u sklopu koje se želi u znatnoj mjeri ograničiti rast plaća u javnom sektoru te ohrabriti ograničavanje rasta realnih plaća u privatnom sektoru na razinu nešto nižu od godišnjeg rasta produktivnosti.

Ova mjera rezultat je dva velika hrvatska paradoksa. Iako broj nezaposlenih raste velikom brzinom, rastu i realne plaće. A što se tiče troškova za plaće u državnom proračunu, svima je jasno da imamo "preveliku", preskupu ali zato neefikasnu državu čiji troškovi guše privredu. Problem se može riješti tako da se s državnog platnog popisa skine određeni broj ljudi (otpuštanja i umirovljenja) ili da se smanje plaće, odnosno razboritom kombinacijom obiju mjera.

Uz već odlučeno smanjivanje broja zaposlenih te najavljene promjene u kategoriziranju plaća, Vlada je odlučila od ove pa do kraja 2003. godine masu plaća održavati na istoj nominalnoj razini. Smanjit će se i otpremnine te ukinuti dodaci i naknade za otpuštene. Plaćanje prekovremenog rada (sada dva posto mase plaća), bit će zamijenjeno slobodnim danima, a u ovoj se godini neće isplaćivati regresi, božićnice i darovi za djecu.

Izvan proračunske sfere (to se odnosi ponajviše na 65.000 zaposlenih u zdravstvu) Vlada namjerava zamrznuti plaće. U poduzećima u djelomičnom ili potpunom vlasništvu države prosječne plaće (bez regresa i božićnice) trebale bi ove godine ostati iste kao i lani.

Budući da je sporazum o stand by aranžmanu čvrsto vezan za smanjenje rashoda države u odnosu na bruto domaći proizvod na oko 41 posto u 2002. te 37,5 posto u 2003. - sve bitne kategorije rashoda bit će nominalno smanjene, osim plaćanja kamata i subvencija te ostalih tekućih transfera, koji će porasti ponajprije zbog lanjskog povećanja državnog duga i isplata naknada na temelju usklađivanja mirovina.

Da bi izbjegla bilo kakvo probijanje zacrtanog ograničenja rashoda Vlada je spremna provesti i neke druge mjere: povećati participaciju za zdravstvene usluge lijekove, harmonizirati način na koji se obračunava porez na dohodak za umirovljenike s onim koji se primjenjuje na ostale porezne obveznike, ponovo uvesti naknade za zdravstveno osiguranje za umirovljenike s velikim mirovinama, godišnje (umjesto dva puta godišnje) usklađivati mirovine te smanjiti mirovine branitelja i harmoniziranti način njihovog usklađivanja s onim koji se primjenjuje na ostale mirovine.

Sve ove mjere Račanovu Vladu u sljedećih, najmanje, godinu dana neće učiniti popularnijom, jer pozitivni rezultati - nova i bolje plaćena radna mjesta - neće već sutra pokucati na vrata. No, novca u državnoj blagajni sve je manje, među ostalim, i zbog toga što se do jučer nemilice uzimalo kredite za krpanje rupe u proračunu rastrošne države, koja je nerazumnim potezima kupovala socijalni mir, umjesto da građanima omogući da novac potreban za život sami zarade. Stoga će se cijeli prihod od privatizacije preostalih firmi u državnom portfelju potrošiti na vraćanje dugova, ali već od 2002. nadalje bit će potrebna brojnija "greenfield" ulaganja i/ili dalja "prilagodba" državnog tekućeg računa ako se vanjski dug želi držati u razumnom odnosu prema BDP-u. A ozbiljni ulagači- i domaći i strani - ne investiraju novac u državi koja je skupa a njen aparat neefikasan. To smo već iskusili.