Vlada odustaje od potpunog ukidanja 2. stupa?

Vlada je, kako se čini, odustala od mogućnosti da svim radnicima ponudi mogućnost da napuste drugi stup mirovinskog osiguranja i nastave štedjeti samo u prvom stupu iz kojeg bi onda i dobivali mirovinu, javlja Novi list.

U analizi koju je pripremila za sjednicu Ekonomskog vijeća, Vlada kao najbolje rješenje sadašnje situacije nudi mogućnost napuštanja drugog stupa samo onima koji su taj stup dobrovoljno izabrali, odnosno koji su u trenutku njegova formiranja (2002. godine) imali između 40 i 50 godina.

U prvi stup 160.000 zaposlenih

Uz njih, u prvi stup bi se po sili zakona vratilo i oko 70 tisuća zaposlenih koji rade za državu i ostvaruju pravo na mirovinu pod povoljnim uvjetima, odnosno samo na mirovinu iz prvog stupa, a riječ je o policajcima, vojnicima i saborskim zastupnicima.

Budući da bi se prema procjenama u prvi stup dobrovoljno vratilo oko 90 tisuća ljudi, zajedno s onima koje će država tamo prebaciti, drugi stup bi napustilo oko 160 tisuća zaposlenih.

To znači da bi preostalih 1,3 milijuna ljudi i dalje moralo ostati u drugom stupu iako ga je samo prije mjesec dana premijer Ivo Sanader nazvao promašajem.

Dugoročna korist

Mirovinski fondovi tako bi ipak preživjeli, a država ne bi došla do 4,5 milijarda kuna godišnje, koliko su doprinosi u drugom stupu. No, i pored toga promjene u mirovinskom sustavu za državu bi bile isplative.

Spomenutih 160 tisuća ljudi do sada je u drugom stupu uštedjelo ukupno 5,2 milijarde kuna i taj bi se novac prenio u državni proračun. Ako bi država za njega dobila svoje obveznice, koje su mirovinci kupovali, za taj bi joj se iznos smanjio dug – i država bi dugoročno profitirala. U razdoblju od 2010. do 2019. godine "zaradila" bi osam milijarda kuna.

Ljudi koji imaju pravo na povlaštenu mirovinu državi bi donijeli 5,5 milijarda kuna doprinosa, a njihove mirovine, koje se isplaćuju iz prvog stupa, ionako su već ukalkulirane u troškove.

Pet milijardi doprinosa

Oko 90 tisuća dobrovoljnih "povratnika" u tih bi deset godina državi osigurali doprinose u iznosu od pet milijarda kuna, dok bi njihove veće mirovine iz prvog stupa, državni proračun stajale dvije milijarde kuna.

Takvo se rješenje nudi kao srednjoročno, s time da će država ipak morati donijeti i odluku hoće li u budućnosti ići u povećanje doprinosa u drugom stupu, jer uz sadašnje petpostotne doprinose u drugom stupu tek će oni koji odu u mirovinu iza 2035. godine imati koristi od drugog stupa.