Vlada proračun spašava - prodajom hotela?

Ministarstvo financija nada se da će u sljedećoj godini prihodi državnog proračuna porasti za 1,7 posto, što znači da će se na ime poreza, doprinosa, trošarina u državni proračun skupiti dvije milijarde kuna više nego ove godine, pa će ukupni prihodi biti oko 112 milijardi kuna. Prema fiskalnim projekcijama o kojima bi Vlada trebala raspravljati već na današnjoj sjednici rashodi će, navodi se u dokumentu Ministarstva, biti nešto niži od ovogodišnjih, pa bi tako manjak u proračunu trebao biti najviše 7,5 milijardi kuna, odnosno gotovo 2,5 milijarde manji nego ove godine.

Nakon takvih postavki Vladu su zasule kritike da u sljedećoj godini nema namjeru rezati potrošnju te da se jedino povećanjem prihoda, uvođenjem kriznog poreza i povećanjem stope PDV-a, popravlja stanje u državnom računu. No, ukoliko doista želi zadržati ukupne rashode na razini ovogodišnjih, država će morati rezati neke stavke, jer u sljedećoj godini ima trošak kamata od oko milijardu kuna, a više od 750 milijuna kuna koštat će dodatak za nove umirovljenike, kojim se popravljaju njihove niske penzije. U Vladi se zasad govori jedino o tome da se smanje izdaci za povlaštene mirovine, ali tako sigurno neće biti moguće uštedjeti 1,5 do dvije milijarde kuna, pa će Banski dvori morati kresati još neke izdatke.

Država će od kriznog poreza, većeg PDV-a i trošarina na mobilnu telefoniju skupiti od 4,2 do 4,5 milijarde kuna, što je gotovo tri milijarde kuna više nego u ovoj godini. No, zato se očekuju manji prihodi od doprinosa, zbog povećanja nezaposlenosti te smanjenje prihoda od poreza na dobit od oko 1,2 milijarde kuna. U krugovima bliskim Vladi može se čuti da je možda vrijeme da se razmisli o tome da se u sljedećoj godini dio prihoda namakne privatizacijom koja je zamrla u posljednje dvije godine. Pri tome se ističe prodaja dodatnih djelatnosti, poput ugostiteljstva u javnim poduzećima, ali i privatizacija hotelskih poduzeća.

Privatizacijski prihodi državi bi posebice mogli zatrebati ako se banke odluče na naplatu jamstva za kredite dane brodogradnji, čiji je ukupan iznos 8,2 milijarde kuna i radi kojeg bi u vodu mogla pasti cijela proračunska konstrukcija. U Vladi vjeruju da se masovna naplata neće dogoditi, ali naši sugovornici ističu da ih ne bi začudilo ako dogodine na naplatu dođe milijarda ili dvije milijarde kuna kredita u brodogradilištima. Uz to državni će proračun u sljedećoj godini prvi teži ispit imati već u veljači kada na naplatu dolazi oko 500 milijuna eura kredita, koje će trebati vratiti podizanjem novih zajmova. Mjesec-dva iza toga država mora riješiti otplatu oko tri milijarde kuna kredita na domaćem tržištu, a kad uhvati malo predaha već sredinom godine stiže novih 500 milijuna eura inozemnog duga. Ukoliko želi mirovanje kredita za brodogradnju, Vlada bi novac za sve te otplate morala potražiti na stranom tržištu.