Predloženim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, pojašnjava se, dob se ne izjednačuje odmah nego u prijelaznom razdoblju od 10 godina, postepenim povećavanjem od po šest mjeseci svake godine, što je optimalno i razumno rješenje, te bi za deset godina i žene išle u starosnu mirovinu sa 65 godina, a u prijevremenu starosnu mirovinu mogle bi s navršenih 60 godina i 35 godina mirovinskog staža.
Odluke Ustavnog suda RH moraju se poštivati, ne mogu ih izmijeniti niti izvršna niti zakonodavna vlast, ističu iz Vlade.
Opravdanost ovakve Vladine odluke potkrjepljuje se podacima da trenutačno u Hrvatskoj 1.532.633 osiguranika osigurava mirovine za 1.187.509 umirovljenika, od čega je samo njih 11,6 posto umirovljeno sa 40 godina radnog staža, a 23,8 posto sa 35 do 39 godina staža.
Dakle, tek 35 posto umirovljenika ima više od 35 godina staža, dok je prosječna godina staža svih umirovljenika 32,4 godine.
U starosnoj mirovini je samo 51,42 posto umirovljenika, u prijevremenoj mirovini je 93.574 umirovljenika, ili 7,88 posto svih umirovljenika, odnosno 15,33 posto u odnosu na broj umirovljenika u starosnoj mirovini.
Prosječna mirovina, prema općim propisima, iznosi 2.177,06 kuna, a udio prosječne mirovine u plaći 41,26 posto. Planirani rashodi za 2010. godinu iznose 35,21 milijardi kuna.
Žene kao korisnici mirovina u ukupnom broju korisnika sudjeluju sa 56,3 posto, a dobnoj skupini korisnika mirovine iznad 65 godina života žene čine većinu, tj. ima ih 55 posto, što je posljedica primjene povoljnijeg uvjeta starosne dobi za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu u odnosu na muškarce.
Iz Vlade dodaju kako je važno napomenuti i da je Hrvatski sabor 2003. godine prihvatio Zakon o ravnopravnosti spolova te podsjećaju na njegove odredbe.
Što se smanjenja naknade nezaposlenima tiče, napominju da se ne radi o "drastičnom rezanju naknade za nezaposlene nakon tri mjeseca", već bi se nezaposlenima u prva tri mjeseca i dalje isplaćivala naknadu od 70 posto, a za preostalo bi se vrijeme, umjesto dosadašnjih 50 posto osnovice (prosjek njihove tromjesečne plaće prije prestanka radnog odnosa, a umanjeno za doprinose za obvezna osiguranja), smanjila na 35 posto.
Istodobno bi se izmjenama Zakona o posredovanju u zapošljavanju osobama koje primaju naknadu, a žele ući u program prekvalifikacije ili doškolovanja omogućilo da umjesto novčane naknade primaju neoporezivu stipendiju u iznosu 1.600 kuna.
Naglašava se da je Vlada RH još u rujnu prošle godine pozvala sve socijalne partnere na oblikovanje i zaključivanje nacionalnog tripartitnog "Sporazuma o socijalnom partnerstvu u cilju prevladavanja krize" u okviru kojeg je namjera bila između ostalog utvrditi i konkretne ciljeve i rješenja reforme mirovinskog sustava i tržišta rada.
Međutim, nažalost, započeti rad na izradi tog strateškog dokumenta nije nastavljen mimo volje Vlade RH, ističe se u reagiranju.
Donošenjem Programa gospodarskog oporavka Vlade RH kojeg su podržali socijalni partneri preuzeta je obveza i utvrđena dinamika daljnje provedbe zakonodavnih promjena i u području mirovinske reforme, kao i po pitanju prilagodbe tržišta rada.
Budući su u fazi pripreme odgovarajućih zakonodavnih rješenja sindikalne središnjice odlučile "zamrznuti" svoje aktivnosti u Gospodarsko-socijalnom vijeću, resorno ministarstvo organiziralo je tematski okrugli stol u cilju savjetovanja o predloženim rješenjima na kojem su sudjelovali i predstavnici socijalnih partnera.
Nakon toga, i postignutog dogovora o nastavku rada GSV-a sindikati su najavili da će dostaviti i pisane odluke svojih tijela o nastavku sudjelovanja u radu Vijeća (do sada to nije učinjeno), te da će nastaviti suradnju na pripremi tripartitnog "Sporazuma o gospodarskom oporavku" s Vladom RH i poslodavcima.
Vlada kao i do sada i nadalje je u potpunosti otvorena za konstruktivnu suradnju sa socijalnim partnerima i zainteresiranom javnošću, kako bi se što uspješnije provele nužne reforme i prilagodbe u okviru Programa gospodarskog oporavka, zaključuje se u reagiranju Vladinog Ureda za odnose s javniošću. (H)
