Vlada smanjuje minimalac

Aktualna minimalna plaća od 2814 kuna uteg je brojnim poslodavcima u krizi, pa u Vladi pripremaju izmjene Zakona o minimalnoj plaći. Pregovori Vlade sa sindikatima i poslodavcima počeli su neposredno prije odlaska Damira Polančeca, a dolaskom novog ministra gospodarstva Đure Popijača trebali bi se aktualizirati.
Inflacija umjesto BDP-a

Kako doznajemo iz Vladinih krugova, na stolu je nekoliko prijedloga, a najizvjesnije je da zakonom zajamčeni minimalac ubuduće neće pratiti rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) nego inflaciju. Moguće je i da se minimalac u pojedinim djelatnostima, koje je kriza najteže pogodila, poput tekstilne, drvne ili kožarske industrije, regulira kolektivnim i granskim ugovorima. S obzirom na to da su te djelatnosti u dubokoj krizi i da je već izgubljeno tisuće radnih mjesta, nova bi minimalna plaća u njima bila značajno manja od sadašnje. U Vladinim krugovima ne žele govoriti o iznosima, ističući da je minimalna plaća stvar pregovora poslodavaca i sindikata, no neslužbeno se spominje mogućnost da se ona smanji za petinu.

Spašavanje radnih mjesta

Ako bi 20 posto niža minimalna plaća u tekstilnoj ili drvnoj industriji mogla spasiti radna mjesta, vjerujem da bi to bilo u interesu i poslodavaca i sindikalaca, tim više što mnogi nisu u stanju isplatiti ni taj minimalni iznos - kaže naš sugovornik iz Vladinih krugova koji je želio ostati anoniman.

Naravno, mogućnost da se minimalna plaća u pojedinim djelatnostima regulira kolektivnim i granskim ugovorima znači i da bi ona ponegdje mogla biti i viša od zakonom propisane.

U HUP-u nam jučer nisu htjeli komentirati najave izmjena Zakona o minimalnoj plaći, jer će se o tome pregovarati.

Erozija konkurentnosti

Ipak, podsjećaju na to da su bili protiv zakonskog uvođenja minimalca, jer u njemu vide jednog od glavnih krivaca za eroziju konkurentnosti gospodarstva. Istom se logikom, čini se, rukovode i u vlasti.

- Minimalna plaća spada u civilizacijska dostignuća, no ona ima učinke i na konkurentnost gospodarstva i izvoz - objašnjava naš sugovornik.

S tim se slažu i neovisni ekonomisti, koji upozoravaju da je uvođenje minimalca na koljena bacilo djelatnosti koje su i ranije muku mučile s konkurentnošću.

- Rast minimalnih plaća ne bi smio biti veći od rasta produktivnosti, jer se tako smanjuje konkurentnost i jačaju inflatorni pritisci. U svakom slučaju, rast plaća trebao bi biti sporiji od rasta BDP-a - ističe Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke.