U takvoj situaciji može se očekivati još veći manjak novca u proračun u, u kojemu već sada, nakon zadnjeg rebalansa, nedostaje oko pet milijardi kuna. Procjene su većine analitičara da će država do kraja godine biti u manjku za još oko šest milijardi kuna. No, neki procjenjuju da bi minus u proračunu mogao biti i 15 milijardi kuna.
Preskupi kapital
To bi značilo da će vlada morati ili dodatno smanjiti rashode, dakle, troškove za plaće, socijalna davanja, subvencije i investicije ili će se morati se dodatno zadužiti.
Do dramatičnog smanjenja BDP-a došlo je ponajprije zbog pada osobne potrošnje za 9,9 posto i smanjenja investicija za 12,4 posto, a to su do sada bili ključni generatori gospodarskog rasta Hrvatske.
Građani su drastično srezali vlastitu potrošnju i troše manje novca što je za posljedicu imalo i smanjenje obujma trgovine na malo za čak 15 posto.
A poduzeća su istodobno smanjila ili posve odgodila nova investiranja u gospodarstvo, budući da nisu imala novca za to ili im je kapital za ulaganja bio preskup.
- Osobna potrošnja i investicije pali su i više nego što je trebalo biti zbog toga što ni građani, ni gospodarstvenici nemaju povjerenja u kreatore ekonomske politike i njihove odluke, uvjeren je čelnik Udruge poslodavaca Damir Kuštrak. U takvim okolnostima može se očekivati da će i narednih mjeseci padati i osobna potrošnja i investiranje.
Da su građani počeli značajno stezati džepove bilo je vidljivo još krajem prošle godine, pa je pad osobne potrošnje od 3,2 posto zabilježen već u zadnjem kvartalu prošle godine.
Pad uvoza i izvoza
- Potrošački pesimizam još je lani zahvatio građane, a razloga tome je više, uključujući smanjene zaposlenosti, pad plaća, otežanu dostupnost kredita, te urušavanje tržišta dionica i nekretnina, objašnjava Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisen banke.
Pad investicija Šantić objašnjava činjenicom da su se tvrtke, kao i građani, prilagodile recesijskim uvjetima i uglavnom su odustale od ulaganja u modernizaciju ili širenje proizvodnje.
Kada je riječ o robnoj razmjeni s inozemstvom, u prvom su kvartalu primjetni određeni pomaci na bolje. Dok je izvoz pao 14,2 posto, još je više potonuo uvoz, čak 20,9 posto. Stoga je ta kategorija bila manje negativna nego inače, kada je uvoz rasto daleko brže od izvoza.
Potražnja za uvoznom robom, ponajprije automobilima, značajno se ispuhala, ali Šantić ističe da je velikom padu uvoza ipak najviše pridonio pad cijene energenata, pa je za njih trebalo izdvajati manje novca nego prije. Iz tog razloga ne može se govoriti da je ova pozitivna promjene trajnijeg karaktera, a bolje izvozne rezultate teško je očekivati sve dok se ne poboljša konkurentnost domaće ekonomije.
Krizni uvjeti
Jedino područje u kojem je prvi kvartal donio plus jest potrošnja države čiji su izdaci porasli znakovitih 3,4 posto. - Očito se da se jedino država nije prilagodila uvjetima recesije, kaže Šantić, ali napominje da bi pad BDP-a bio i veći da nije bilo rasta državne potrošnje. To uključuje sve tekuće rashode, a prije svega plaće. No, veliki problemi s proračunom prisutni od početka godine ukazuju da će se, silom prilika, i država morati prilagoditi kriznim uvjetima, pa je realno očekivati njezin pad.
Gledano prema pojedinim sektorima ekonomije, gotovo svi bilježe pad bruto dodane vrijednosti, od trgovine i proizvdonje, do hotela i usluga. Uz javnu upravu, u plusu su bili jedino financijske usluge, odnosno banke, trgovci nekretninama, poslovne usluge, primjerice konzultatni, te osobne usluge i djelatnosti kućanstava.
Hitna prilagodba
Istodobno osobna potrošnja i investicije mogli bi se malo oporaviti, pa većina ekonomista procjenjuje da će BDP ove godine pasti 4 do 5 posto. Analitičari RBA, primjerice, vjeruju da će drugi kvartal donijeti pad od pet posto, u uslijed slabije turističke sezone očekuje se da će i ljetni kvartal imati minus od od 5,5 posto. Tek u posljednja tri mjeseca, s blagim oporavkom eurozone, izgledno je usporavanje pada BDP-a od oko -0,5 posto. Pozitivne stope rasta nitko ne očekuje prije druge polovice 2010. godine, a osjetniji pad nezaposlenosti uslijedit će tek u 2011. godini.
Sama objava podatak o padu BDP-a, smatra Danijel Nestić s Ekonomskog instituta, nije donijetal ništa novo što vlasti nisu ranije znale. - Svi ekonomski problemi odavno su na stolu, napominje Nestić, ističući da je glavni prioritet koji stoji pred Vladom “hitna prilagodba državnih rashoda ekonmskoj situaciji, odnosno smanjenje rashoda i izbjegavanje generiranja nelikvidnosti”.
- Nova zaduživanja su, bez rezova u potrošnji države, čisto samoubojstvo. Država ne plaća i tone u nelikvidnost, a zaduživanje kao što je bilo ovo zadnje je samo dolijevanje benzina na vatru. Može nam pomoći samo radikalna štednja, smatra Radimir Čačić. Ako turizam ne padne bitno ispod 5%, neće ni BDP, ali ako turizam padne ispod 5%, BDP bi mogao pasti od 6 do 8 posto, zaključio je Čačić.
