Vlada zadužila javna poduzeća da ove godine investiraju 11,5 milijardi kuna

ZAGREB - Razgovori Vlade sa sindikatima o politici plaća od 2001. do 2003. godine pri kraju su. Kako sada stvari stoje, plaće se u ovoj godini neće povećavati. U narednim bi godinama u javnim službama plaće bi rasle po stopi od 75 posto rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), a u državnim poduzećima po stopi upola manjoj od stope rasta BDP-a, izvijestio je u četvrtak na početku tematske sjednice Vlade posvećene gospodarskim pitanjima zamjenik premijera dr. Goran Granić.

Na dnevnom redu maratonske tematske sjednice koja je prethodila redovitoj sjednici, našla su se pitanja pokretanja investicija u javnim poduzećima, zatim cestogradnja, privatizacija poduzeća iz državnog portfelja i financijska konsolidacija poljoprivredno-industrijskih kombinata (PIK).

Ministar gospodarstva Goranko Fižulić istaknuo je kako je cilj Vlade da se 12 do 13 posto hrvatskoga BDP-a svake godine ostvaruje iz investicijskog ciklusa, dok će pokretanje investicija u 14 državnih poduzeća proizvesti oko šest posto BDP-a. No, u Vladi očekuju da će pokretanje investicijskoga ciklusa u javnim poduzećima potaknuti razvoj čitavoga niza djelatnosti vezanih uz njih. Ministar financija dr. Mato Crkvenac rekao je da je nova vlast uspjela srezati javnu potrošnju, ali investicijski ciklus u Hrvatskoj još je znatno slabiji uz odnosu na ostale zemlje u tranziciji. On računa da će vrijednost investicija u nas u ovoj godini iznositi 11,6 milijardi kuna, od kojih će se oko dvije milijarde namaći iz proračuna, 5,7 milijardi iz vlastitih sredstva poduzeća, a 3,8 milijardi kuna trebalo bi osigurati kreditima.

Prema tvrdnjama predsjednika Uprave HEP-a Ive Čovića, to javno poduzeće ove godine planira gradnju trafostanica u Žerjavincu, Ernestinovu, Splitu, Rijeci i Zagrebu. U HEP-u vjeruju da će velik dio potrebnog novca uspjeti osigurati kreditima, a najavljuju i pojednostavljenje tarifnog modela što bi im trebalo smanjiti gubitke.

Predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević najavio je za ovu godinu investicije u vrijednosti dvije milijarde kuna, od kojih je 650 milijuna kuna vlastitih sredstava, 313 milijuna kuna iz kredita Svjetske banke i 226 milijuna iz sredstava EBRD-a. U 2002. u Ini očekuju 50 do 100 milijuna kuna dobiti, a do kraja godine najavljuju stvaranje regulatornog tijela za određivanje cijena plina. Predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić najavio je ovogodišnje investicije "teške" tri milijarde kuna, od kojih će HT u razvoj fiksne mreže uložiti 1,275 milijardi kuna, 1,155 milijardi za razvoj novih usluga i 116 milijuna kuna za razvoj Interneta u Hrvatskoj. Zajedno s Vladom HT će sudjelovati u uvođenju Interneta u hrvatske škole.

Predsjednik Uprave HŽ-a Marjan Drempetić istaknuo je da to poduzeće želi povećati prijevoz tereta na 12 milijuna tona, a broj putnika na 36 milijuna, ali je najavio smanjenje broja zaposlenih za osam posto u dogovoru sa sindikatima. U infrastrukturu HŽ će ove godine uložiti oko 760 milijuna kuna, a u suradnji s lokalnom samoupravom pokušat će u prometu zadržati i nerentabilne pruge.

Potpredsjednik Vlade Slavko Linić ocijenio je da zbog predstojećih izbora ne treba računati na zamah investicija u infrastrukturu gradova i općina u ovoj godini.

Odlukom Vlade, dosadašnju Hrvatsku upravu za ceste (HUC) od 1. travnja zamijenit će dva poduzeća u vlasništvu države. Riječ je o Hrvatskim cestama d.o.o i Hrvatskim autocestama. Namjera je Banskih dvora da se u cestogradnju u ovoj godini uloži 3,2 milijarde kuna, a do 2004. godine 15,1 milijardu kuna. Do 2004. godine trebalo bi završiti dionice autocesta i poluautocesta od Krapine do Macelja, zatim trasu autoceste od Rijeke do Goričana, izgraditi zapadni krak istarskog ipsilona i sagraditi dionicu autoceste od Bosiljeva do Sv. Roka.

Na pitanje premijera Ivice Račana hoće li do 2004. Bechtel sagraditi autocestu do Splita, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić odgovorio je negativno. No, rekao je kako je moguće da se tunel Sv. Rok pusti u promet i prije tog roka.

Polemiku je izazvalo i premijerovo pitanje hoće li do početka sezone 2003. godine biti rekonstruirana Plitvička cesta, na što mu je ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek odgovorio da "ceste gradi novac".

Unatoč očekivanjima, Vlada na sjednici u četvrtak nije utvrdila tekst zakona o privatizaciji poduzeća u državnom portfelju, no ovlastila je Ministarstvo gospodarstva da u roku od dva tjedna pripremi nacrt toga zakona. Raspravljalo se i o Programu i planu privatizacije državnoga portfelja koji je izradio HFP. Taj prijedlog sve tvrtke u potpunom ili djelomičnom vlasništvu države, njih 1404, nominalne vrijednosti državnoga portfelja 25,66 milijardi kuna, dijeli u nekoliko kategorija.

Prva kategorija odnosi se na poduzeća koja bi trebalo privatizirati podmirenjem kapitalnih izdataka pojedinih ministarstava. Riječ je o 590 trgovačkih društava, ukupne vrijednosti državnoga portfelja 3,33 milijarde kuna, čija privatizacija mora biti završena do kraja godine. U drugoj grupi je 20 poduzeća koja država do kraja godine namjerava privatizirati dodjelom dionica bez naknade invalidima i obiteljima poginulih branitelja. Treću grupu čini 498 poduzeća koja će se u dogledno vrijeme privatizirati dodjelom dionica bez naknade onima kojima je u bivšoj državi oduzeta imovina.

U četvrtoj su skupini 84 poduzeća koja bi se do kraja iduće godine trebala privatizirati putem javnog prikupljanja ponuda, dok bi se 484 poduzeća do kraja ove godine trebalo privatizirati javnom dražbom. Uz angažman savjetnika za privatizaciju trebalo bi do kraja 2002. privatizirati 15 trgovačkih društava, među kojima su Croatia d.d. u Cavtatu, Liburnia Riviera hoteli u Opatiji, Primošten, Sunčani Hvar, Željezara Sisak, Končar, Đuro Đaković i brodogradilišta. Tu je i privatizacija 22 poduzeća prodajom dionica s popustom zaposlenima i ranije zaposlenima do kraja ove godine.

Upravo je taj model izazvao raspravu, jer su se neki ministri, poput onoga za europske integracije Ivana Jakovčića, zalagali da se on najprije primijeni u svim trgovačkim društvima. Prema modelu radničkoga dioničarstva, privatiziralo bi se 26 poduzeća, dok bi se četiri poduzeća privatizirala dodjelom dionica bez naknade. Poduzeća u stečaju, njih 35, također bi se trebala privatizirati, a među njima su Čazmatrans, Croatiaturist, Brionka, Jadrankomerc, Pazinka i Hoteli Lopud.

Vlada je raspravljala i o financijskoj konsolidaciji PIK-ova Vrbovec, Orahovica, Jasinje, Vupik, Belje i Đakovština. Njihova ukupna dugovanja iznose 2,2 milijarde kuna. Država potražuje 1,1 milijardu, banke i ostale financijske institucije 436 milijuna kuna, a dobavljači 319 milijuna. Vladin je prijedlog da se dio njihova duga državi otpiše, a slično rješenje nude i kad je riječ o ostalim vjerovnicima.