U tradicionalnom crnogorskom društvu, u doba nekodificirane norme crnogorskog književnog i govornog jezika do nametnute kodifikacije tzv. srpskog ili srpsko-hrvatskog jezika postojala je zajednička jezgra i sloj crnogorskog i hrvatskog jezika, piše crnogorski intelektualac Sreten Zeković u tekstu "Hrvatsko-crnogorski jezični dodiri", objavljenom u zborniku radova sa skupa održana u Crnoj Gori 2007.
Zeković u tekstu ističe kako su se ta jezgra i sloj očitovali u leksičkoj, morfološkoj, sintaktičkoj i općenito semantičkoj srodnosti, sličnosti i istosti te se do danas žilavo održavali. Napominje kako je u Crnoj Gori jedno vrijeme bila znatno prisutna katolička, odnosno hrvatska terminologija kod crnogorskog svećenstva, a posebice kod vladika.
"Sve vladike - gospodari Petrovići i onodobni Crnogorci u unutarnjoj i vanjskoj komunikaciji upotrebljavali su leksik i sintaksu koja je danas karakteristična za hrvatski jezik", piše Zeković, dodajući kako se hrvaština nastojala sve više potiskivati i zamjenjivati srbizmima.
Podsjetio je također kako vladika Danilo Petrović rabi riječi tko, nitko i slične, a Njegoš kao posve obične riječi - tisuća, točka, čuvstvo, tvar, tvoriti, tvoritelj i druge.
Po njegovim riječima u rječniku standardnog, odnosno predvukovskog crnogorskog jezika često su nazočni i pridjevski oblici koji završavaju na -it (redovit, potrebit, uzorit, stanovit).
"U crnogorskom jeziku buduće vrijeme najčešće se tvori kao i u hrvatskom (doći će, a ne doće)", napominje Zeković i dodaje kako Crnogorci kao i Hrvati u tvorbi futura također rabe glagol s infinitivom (idemo raditi, a ne idemo da radimo).
Zbornik "Hrvatsko-crnogorski dodiri/Crnogorsko-hrvatski dodiri: identitet povijesne i kulturne baštine Crnogorskog primorja" (852 str.) koji je objavljen na hrvatskom i crnogorskom jeziku uredila je Lovorka Čoralić, a nedavno su ga objavili Hrvatski institut za povijest i Matica hrvatska.
Zbornik sadrži 45 radova, u kojima su, između ostaloga, obrađene teme iz života srednjovjekovne Duklje, nazivi Crvena i Bijela Hrvatska, povelje dukljanskih vladara, Blažena Ozana Kotorska, vladari Balšići između katoličanstva i pravoslavlja, borba za narodni jezik u Kotoru u 19. stoljeću, školovanje Crnogoraca u Hrvatskoj, Kotorska biskupija 1945.-1962., crnogorsko-hrvatski primorski odnosi, kulturna baština franjevaca u Kotorskoj biskupiji. (H)
Četvrtak, 14.01.2010.
Gari lada niza stranu, kano da je gorska vila
Vladike u Crnoj Gori govorili su hrvatskim jezikom
U Crnoj Gori jedno vrijeme bila znatno prisutna katolička, odnosno hrvatska terminologija kod crnogorskog svećenstva, a posebice kod vladika. Sreten Zeković podsjetio je kako je vladika Danilo Petrović rabio riječi tko, nitko i slične, a Njegoš kao posve obične riječi - tisuća, točka, čuvstvo, tvar, tvoriti, tvoritelj...
