ZAGREB – "Poništenje odluke o prodaji hotela Excelsior, za što uostalom nisu ispunjene ni pravne pretpostavke, niti postoji takav institut, imalo bi strašne reperkusije i bilo bi protivno ekonomskoj logici jer je kod donošenja te odluke ponuđena cijena bila isključivi kriterij", istaknuo je predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Hrvoje Vojković na konferenciji za novinare u petak.
Vojković je objasnio da je ponuda Gorana Štroka bila je najbolja jer ne samo što je ponudio najveću cijenu za dionice Excelsiora (1,2 milijuna DEM) nego i zamjensku garanciju za jamstva hrvatske Vlade u zatraženom iznosu od 35 milijuna maraka, koliko iznose obveze Excelsiora prema Hypo banci. Za razliku od Štroka, Bavaria Hotelholding International iz Münchena (ArabellaSheraton) ponudila je za dionice 750.000 DEM i preuzimanje obveza do iznosa od 30,25 milijuna DEM. Takva ponuda odstupa od uvjeta natječaja, kojim se tražilo pokriće za svih 35 milijuna DEM. Inače, ukupne obveze hotela iznose 44 milijuna DEM, od kojih je, dakle, jamstvima Vlade pokriveno 35 milijuna DEM, što znači da je hotel prezadužen i ispunjava uvjete za stečaj.
"Da je prihvaćena ponuda Bavarije, Vlada bi iz proračuna morala namiriti razliku od 4,75 milijuna DEM, a takva stavka u proračunu ne postoji, i ovo je jedini održiv model", rekao je Vojković. Osim toga, iz ponude Bavarije nije bilo razvidno što bi bilo s ostalim obvezama Excelsiora. Štoviše, kako je objašnjeno u Fondu, ponuda Bavarije tek je trećerangirana, a od njihove je bila bolja i ponuda Corinthia Group of Companies s Malte.
"Istina je da ministrica turizma nije bila prisutna kada je Upravni odbor HFP-a donosio odluku o prodaji Excelsiora. No u praksi rada UO HFP–a nije neuobičajeno da se odluke o prodaji nekog poduzeća donose i kad nema resornog ministra. Međutim, ministrica je mogla poslati svog zamjenika s očitovanjem, kakva je inače praksa kod drugih ministara članova UO HFP-a, ali nije to učinila, nego sa sada umjetno stvara skandal. No ministrica je bila na sjednici kad se utvrđivao model prodaje Excelsiora i bila je suglasna s tim modelom. UO HFP-a odluke o prodaji donosi većinom glasova, a četiri nazočna člana jednoglasno su odlučila da je najbolja Štrokova ponuda", rekao je Vojković.
Govoreći o Otoku života Vojković je objasnio da HFP prodaje dionice, a ne Otok ili pomorsko dobro te da će sud riješiti spor oko Otoka, ako postoji. Odgovarajući pak na pitanje zašto još nije potpisan ugovor sa Štrokom Vojković je rekao: zato što je njegov odvjetnik na skijanju, ali da zapravo prihvaćanjem njegove ponude ugovor pravno već postoji.
Slučaj Excelsior zasjenio je temu zbog koje je konferencija i sazvana: prodaja dionica iz državnog portfelja na dražbama na Zagrebačkoj burzi. Kako je rekao glasnogovornik Burze Željko Kardum, od dosad ponuđenih 89 dioničkih paketa društava u kojima država ima manje od 25 posto prodano ih je 69 ili oko 77 posto, što je ocijenjeno odličnim rezultatom. HFP je tako dosad na dražbama uprihodio 4,72 milijuna kuna. Od 27 dioničkih paketa koji su (jer je riječ o društvima gubitašima) bili ponuđeni na prodaju za jednu kunu, svi su prodani po višim cijenama, od 1101 pa do čak 184 tisuće kuna.
"Rado bismo na burzi vidjeli i dionice javnih poduzeća i nadamo se da će se Vlada opredijeliti za to jer je to nužno ne samo za razvoj nego i za opstanak tržišta", rekao je Kardum.
Kada se završe dražbe ovim sitnim dioničkim paketima, na prodaju će, rekao je Vojković, biti ponuđene dionice još oko 450 društava u kojima država ima veće udjele, ali još uvijek nedostatne za aktivnije upravljanje. Ova bi se društva trebala, kako je najavljeno, prodati do početka ljeta, odnosno dotad bi se moglo privatizirati oko tisuću društava, uključujući i ona čije su dionice stavljene na raspolaganje Ministarstvu obnove.
Odgovarajući na pitanja o sudbini PIKova Vojković je upozorio da je država opterećena velikim brojem jamstava za agrokompleks u Hrvatskoj i da zasad još nije donesena nikakva konačna odluka te da je netočno da je odlučeno da PIK-ovi idu u stečaj. Rekao je i da nisu svi u istom položaju te da, primjerice, Belje tek treba ići u pretvorbu. "Pitanje PIK-ova pitanje je restrukturiranja hrvatskog agrara, i to se rješava u suradnji s ministarstvima gospodarstva i poljoprivrede.
