Hrvatska

Utorak, 23.01.2001.

  • 14:11

Vojni rok u Hrvatskoj kraći, nego drugdje u Europi i NATO-u

Slovenija je skratila trajanje vojnoga roka, ali ga sada kani produžiti. Što će biti u Hrvatskoj? / Europske zemlje - osim Velike Britanije i Belgije - popunjavaju svoje snage kombinacijom profesionalne vojske i opće vojne obveze

Piše: Milan Jelovac

ZAGREB – Sudeći po najavama koje posljednjih dana stižu iz Slovenije, u toj bi se zemlji uskoro mogla pokrenuti parlamentarna inicijativa za produljenje služenja vojnog roka. Sa sadašnjih sedam mjeseci, vojni bi rok mogao trajati dva mjeseca dulje, dakle punih devet. Dijelovi vojnog i stranačkog establishementa Slovenije, bliski konzervativcima i desnici, tvrde da sedmomjesečno služenje vojnog roka ne osigurava potpuno funkcioniranje obrambenog sistema države. Relativno mali broj stanovnika i kratko vrijeme služenja vojnog roka, prema tim krugovima, ne zadovoljava potrebe za željenom veličinom "stajaće vojske". Slovenija bi, ako takvi pogledi postanu dominantni, mogla postati jedna od rijetkih država u kojoj se vojni rok produljuje, a ne skraćuje.

Za razliku od susjeda, Hrvatska je početkom siječnja skratila služenje vojnog roka s devet na šest mjeseci, dok civilno služenje traje dva mjeseca dulje, dakle osam mjeseci. Primarni učinci tog poteza, procjenjuje se, trebali bi prije svega biti financijski. Zlatko Gareljić, zamjenik ministra obrane, kazao je da će se skraćivanjem vojnog roka uštedjeti 142 milijuna kuna. Ilustracije radi, troškovi po jednom ročniku u deset mjeseci služenja vojnog roka iznose 20.000 kuna. Usvojenim promjenama smanjili bi se na 12.000 kuna.

No, smanjenje trajanja vojnog roka neće, kao što se pretpostavljalo, odmah smanjiti i broj ročnih vojnika u HV-u. Sve do novog preustroja Oružanih snaga, čiji se početak očekuje uskoro, i dalje će se sada četiri puta godišnje - na služenje vojnoga roka upućivati "kontigent" od 24.000 ročnika. Novim ustrojem Oružanih snaga smanjit će se i profesionalni sastav vojske. Do kraja 2001., HV bi trebao imati 34.000 profesionalaca, a taj bi se broj do konca 2005. trebao smanjiti na 29.000 ljudi. Kako druge zemlje, prije svega članice NATO-a, reguliraju vojni rok? U Upravi za Međunarodnu vojnu suradnju MORH-a napominju da je prosječno trajanje vojnog roka u zapadnoeuropskim zemljama uglavnom od 10 do 12 mjeseci. Trajanje vojnoga roka ovisi i o rodu i struci. U Austriji je od sedam do osam mjeseci, u Danskoj od šest do 13, u Švedskoj od sedam i pol do 15 mjeseci, u Finskoj vojni rok traje 11 mjeseci. Skupinu zemalja u kojoj vojni rok traje 10 mjeseci predvodi Francuska, a čine je još Njemačka i Italija. Zapadnoeuropske zemlje danas u manjoj ili većoj mjeri popunjavaju vojsku kombinacijom djelatnih vojnika i opće vojne obveze. Djelatnim vojnicima uglavnom se popunjavaju elitne postrojbe i snage za brze intervencije, namijenjene najtežim zadacima.

Velika Britanija i Belgija, recimo, imaju samo profesionalnu vojsku u kojoj nema ročnika. Zanimljivo je da se ukidanje opće vojne obveze prije dvije godine zahtijevalo i u Italiji, gdje je tadašnji ministar obrane Carlo Scognamiglio Pasini tražio otvaranje mogućnosti za prijelaz sa sadašnjega mješovitog na potpuno profesionalizirani sustav obrane.

Preustroj Hrvatske vojske je pred vratima, očekuje se da će početi vrlo brzo.

Pozitivna iskustva drugih zapadnoeuropskih zemalja jamačno će se ugraditi u novi ustroj naših Oružanih snaga, koje bi trebale postati brojčano manja, ali učinkovitija oružana sila.

Izvor: Vjesnik