Najavio je time predavanje gosta Muhammada Yunusa, dobitnika Nobelove nagrade za mir i utemeljitelja banke Grameen koja se u svijetu proslavila jednostavnim rješenjem mikrokreditiranja siromašnog stanovništva Bangladeša, većinom žena koje, po mišljenju klasičnih bankara, nisu bile kreditno sposobne, a time ni podobne za dobivanje kredita za malo poduzetništvo.
Poslovanje banke Greneen protivno je svim bankarskim pravilima, ne potpisuju ugovore već im je dovoljno jamstvo riječ komintenta, ne traže jamce niti zapošljavaju odvjetnike, njihovih 28.000 zaposlenika u Bangladešu unatoč višemjesečnim ciklonima svakoga tjedna odlaze klijentima na kućne pragove u 18 tisuća sela.
Mjesečno posuđuju milijardu dolara za zajmove koji su u prosjeku manji od po 200 dolara, a povrat kredita je nevjerojatnih 98 posto. Po istim pravilima funkcioniraju u 28 zemalja svijeta, od lani i u SAD. Milijuni Amerikanaca nemaju uvjete za otvaranje računa u banci, kompanije za naplatu čekova gutaju im goleme provizije, a tvrtke za dnevne zajmove nabijaju kamate od 100 do 1500 posto, zbog čega je i u New Yorku mikrokredite u 18 mjeseci zatražilo čak 13.000 žena. Yunus je kazao da su osnovali i niz socijalnih poduzeća koje se bave problemima siromaštva.
Za svoj rad sa siromašnima Yunus je nagrađen Nobelovom nagradom za mir 2006. godine. Autor je knjiga 'Bankar siromašnih' i 'Za svijet bez siromaštva'. "Omogućavamo dostupnost zdravstvene njege po selima, jeftine jogurte obogaćene nužnim mikroelementima za izgladnjelu djece, mreže protiv komaraca, cipele za jedan dolar za svakoga, a sve su kompanije samoodržive, ali i bez zarade za investitore", kaže bankar siromašnih.
Upozorio je na to kako je današnja kriza ujedno čovječanstvu najbolja prilika za ukidanje dosadašnjeg ekonomskog sustava koji je temeljen na sebičnosti, te da drugu priliku nećemo dobiti. "Trebamo sagraditi nov financijski sustav prikladan za socijalno i društveno odgovorno poslovanje, gdje cilj nije stvaranje novca, već bolji život ljudi", istaknuo je Yunnus. predloživši da se ulaganjem 'klasično' zarađenog novca razvija socijalno poslovanje. Takav nesebičan pogled na život, rekao je, ruši barijere i otvara neograničene kapacitete kreativnosti ljudi, bili oni bogati ili siromašni.
Ariely: Ljudsko ponašanje utječe na posao koji obavljamo
Profesor bihevioralne ekonomije Dan Ariely, sa američkog Sveučilišta Duke, kaže da se ekonomisti i filozofi još nisu složili oko načina na koji bi se u svijetu trebala obaviti raspodjela rada i bogatstva, no podaci pokazuju da bez obzira na vrstu vlasti u zemlji, svi ljudi žele jednakiju raspodjelu materijalnih dobara.
Ariely je na zabavan način pokazao kako svakodnevno činimo sitne podreške, koje iznova ponavljamo. On je vodeći stručnjak za područje ljudskog ponašanja u svim vrstama poslovnog, ekonomskog i privatnog okruženja, kao i tumač njihova značenja. "Poznato je da zaposlenici profitnih tvrtki ne rade efikasno, dok se u neprofitnim kompanijama ljudi predanije bore i zalažu za svoje ciljeve", zaključio je Ariely.
