Prema rezultatima, 38 posto ispitanih pohađalo je neku vrstu školovanja u posljednjih godinu dana, što predstavlja napredak u odnosu na prošlogodišnjih 33 posto. Promijenio se primarni motiv pohađanja školovanja, u odnosu na prošlu godinu kada je to bila potreba trenutnog posla – 44 posto ispitanika pohađalo je školovanja zbog osobnih interesa ili usavršavanja, 33 posto zbog potreba svojeg trenutačnog posla, a 16 posto kako bi se lakše zaposlilo.
Od onih koji se u posljednjih godinu dana nisu dodatno školovali, 30 posto obrazložilo je da je riječ o nedostatku vremena, 25 posto nema novaca, a tek 20 posto smatra da im dodatno školovanje neće pomoći u životu ili poslu – ovo je bitni napredak u razmišljanju u odnosu na prošlu godinu kada je na prvom mjestu bila upravo skepsa prema obrazovanju.
Preduvjeti za dobar posao - dobar fakultet i dobra veza
U posljednjih godinu dana u ispitanim županijama najviše su se dodatno školovali stanovnici Primorsko-goranske županije (52 posto ispitanih), potom Grada Zagreba i Zagrebačke, Zadarske i Splitsko-dalmatinske (40 posto), dok se na usavršavanje vještina najmanje išlo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (25 posto).
U usporedbi s rezultatima prošlogodišnjeg istraživanja, koje se odnosilo na 2009., 5 posto više ispitanih bilo je na nekoj vrsti školovanja: 10 posto ispitanih više odlučilo se za školovanje zbog vlastitih interesa, a 9 posto kako bi se lakše zaposlili ili pronašli bolji posao.
Upitani što smatraju preduvjetom za pronalazak dobrog posla, 32 posto ispitanih na prvo mjesto stavlja dobar fakultet, 26 posto i dalje je uvjereno kako je za to ključna dobra veza, dok 11 posto njih smatra da je prethodno radno iskustvo u tome nužno. Poznavanje rada na računalu korisnim za pronalaženje novog posla ukupno smatra 23 posto ispitanih, a i strane jezike dobrodošlima smatra 23 posto njih.
Namjena korištenja računala - zabava i dalje na prvom mjestu
Samo 7 posto ispitanika u dobi od 17 do 40 godina ne koristi računalo, što je napredak u odnosu na prošlu godinu, međutim u uzorku cijelog radno sposobnog stanovništva još uvijek se računalom ne koristi gotovo jedna četvrtina stanovništva – njih 22 posto. Računalo za zabavu (u što se ubraja igranje računalnih igrica, korištenje socijalnih mreža, neobavezno surfanje webom i sl.) koristi 42 posto ispitanih, u poslovne svrhe 29, a za obrazovanje 21 posto ispitanih.
Primjetan je blagi porast korištenja računala – 2 posto u odnosu na prošlu, odnosno 3 posto više ispitanih u odnosu na rezultate istraživanja pretprošle godine.
Odnosi korištenja računala za zabavu, posao i u edukacijske svrhe ostali su uglavnom unutar istih postotaka te u nepromijenjenim omjerima tijekom posljednje tri godine.
„Ovogodišnje istraživanje, koje zapravo reflektira 2010. godinu, pokazalo je da u trenucima krize i neizvjesnosti postoji pozitivan zaokret u svijesti ljudi u odnosu prema cjeloživotnom obrazovanju. Primijećen je porast broja ljudi koji su se izjasnili da su u protekloj godini pohađali određena obrazovanja, a uslijed činjenice da su protekle godine tvrtke bitno smanjile ulaganja u zaposlenike, ali i da su mnogi ostali bez posla, glavni motiv za pohađanje obrazovanja su osobni interesi i želja za usavršavanjem. Nadamo se da ćemo akcijom Put do boljeg radnog mjesta, dodatno poraditi na svijesti ljudi o važnosti obrazovanja i dodijeliti stipendije onima kojima je to najpotrebnije“, izjavio je Hrvoje Balen, član uprave Algebre.
