Za EU nam treba milijun glasova

Rigorozne ustavne odredbe o referendumu koje su mogle biti prepreka punopravnom ulasku Hrvatske u Europsku uniju, bit će izmijenjene na način da će se odustati od glavnog uvjeta referendumskog uspjeha, koji danas traži polovicu ukupnog broja birača.

Kako Novi list doznaje iz izvora bliskih Vladinoj radnoj skupini, Vladi se svakako preporuča promijeniti odredbe članka 141. Ustava koje propisuju način raspisivanja referenduma i uvjete za njegov uspjeh. Riječ je o tome da je referendum uspješan, ako se većina svih birača u Republici Hrvatskoj izjasni »za«. Zbog činjenice da je danas teško očekivati izlaznost poput one s referenduma o osamostaljenju Hrvatske, stvorio se politički konsenzus o potrebi ublažavanja tog ustavnog uvjeta, tako da u saborskoj raspravi o izmjenama stava ne bi trebalo očekivati protivljenja ovim izmjenama.

Radna skupina Vladi je preporučila više rješenja kojima bi se te odredbe omekšale, tvrde izvori. Prema najrealnijoj, odluka bi se donosila običnom većinom birača koji bi pristupili referendumu, uz postojeći ustavni uvjet da se referendumu odazove više od polovice upisanih birača. Sve ostale odredbe koje reguliraju način raspisivanja referenduma, uključujući i da za postupak raspisivanja treba prikupiti potpise jedva deset posto svih birača, ostale bi na snazi. Može se očekivati da se o predloženim izmjenama raspravlja već za nekoliko dana, na prvoj jesenskoj sjednici Sabora, što je ovog tjedna najavio i predsjednik Radne skupine za izmjene Ustava, Vladimir Šeks.

Na posljednjim predsjedničkim izborima, registriranih je birača bilo nešto više od 4,4 milijuna, što znači da je po sadašnjim odredbama za uspjeh referenduma o ulasku u EU, potrebno više od 2,2 milijuna onih koji će se izjasniti za ulazak. Predloženim izmjenama, teoretski, za ulazak u EU bilo bi dovoljno da se pozitivno izjasni 1,1 milijuna birača.

Svakako bi bilo uputno, bez obzira na eventualno usvajanje predloženih izmjena, srediti čudesno nabujale popise birača. Naime, jedno od obilježja hrvatske demokracije su baš popisi birača, po kojima u našoj zemlji ima više ljudi s pravom glasa, nego stanovnika. Pritom, na mnogo mjesta u Hrvatskoj, poglavito blizu granice s BiH, postoji niz adresa na kojima su prijavljeni desetci, pa i stotine ljudi.

Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko je, uoči svibanjskih lokalnih izbora, najavio predsjedniku Državnog izbornog povjerenstva, Branku Hrvatinu, da će MUP pripremiti izmjene i dopune zakona o prebivalištu, što je preduvjet za sređivanje popisa birača.