Za osobni stečaj zrelo je 30 tisuća Hrvata

Ako bi se u nas uveo osobni stečaj, tekovina tržišnoga gospodarstva za građane koji su se zadužili preko mogućnosti otplate, stečaj bi moglo otvoriti najmanje trideset tisuća ljudi, procjenjuju u Hrvatskoj udruzi sindikata.

U HUS-u polaze od redovitih izvješća banaka o nenaplativosti kreditnih plasmana, prema kojima se problematična naplata od ukupno dva milijuna i 800 tisuća kredita danih građanima, kreće između dva i tri posto.

- Na nekih 15-ak tisuća kredita koje građani ne otplaćuju valja dodati još barem toliko građana koji imaju problem otplate po drugim osnovama; karticama, raznim ovrhama i slično - kaže predsjednik HUS-a Ozren Matijašević, koji se još prije godinu dana počeo zauzimati za donošenje zakona o osobnom stečaju kao rješenju za građane koji se nalaze pred dužničkim ropstvom ili su u njemu.

U međuvremenu, u Ministarstvu pravosuđa počelo se raditi na zakonskom prijedlogu o osobnom stečaju, no zasad bez konačnog proizvoda. Matijašević upozorava kako sadašnja situacija da se dugovi rješavaju ovrhama i lomovima ljudskih egzistencija nije nikomu u interesu.

- Otpis dugova, poček otplate, promjena kamate... O svemu tome može se razgovarati kada se osobni stečaj otvori i napravi bilanca stanja. To je u interesu i vjerovnika, pogotovo banaka - ističe predsjednik HUS-a.

Matijaševićev istomišljenik je i Nikola Milijević, predsjednik Udruge za financijsko savjetovanje Život u plusu.

- Osobni stečaj imaju sve razvijene zemlje, a nedavno je uveden i u Sloveniji. Milijević procjenjuje da pripadajući zakon kasni jer postoje bojazni kako bi se on primijenio na sudovima.

Rok od pet godina

Naime, prema Milijevićevim riječima, očekuje se da bi sudovi bili nositelji provedbe stečajeva za građane, oni bi imenovali skrbnike ili upravitelje za pojedince koji same proglase stečaj, ili se nad njima, sudski, proglasi stečaj.

Sudovi bi, prema iskustvima iz zapadnih zemalja, mogli donositi i odluke o otpisu dugova. Kao rok nakon kojeg se nenaplativa potraživanja prema pojedincu otpisuju, Milijević predlaže pet godina od otvaranja stečaja.

- Pogrešno se u nas misli da je stečaj isključivo ili pretežito otpis dugova. Novac se mora vratiti, samo je stvar u kojem roku, uz koje uvjete. Nije isto ako neki kredit morate vratiti u roku od pet godina ili sedam godina.

Osnova za provođenje stečajnog postupka nad pojedincem jest da on ostvaruje redovite prihode, dio kojih mu se ne može oduzeti radi egzistencijalnog minimuma. O tom minimumu se i sada vodi računa, prilikom ovrhe i slično - navodi Milijević.

Nije nužno da se provođenje stečajeva povjeri sudovima, jer, primjerice, u Francuskoj je to nadležnost lokalne samouprave. U HUS-u upozoravaju kako je što prije nužno donijeti bilo kakvo rješenje, jer se broj građana zrelih za bankrot, tvrde, godišnje povećava za dva puta.

‘Zatrpat će nam sudove’

Predsjednik Hrvatske udruge stečajnih upravitelja Marinko Paić upozorava kako bi sudove trebalo pripremiti kadrovski i obrazovno za osobne stečajeve.

- Moglo bi doći do daljnjeg zatrpavanja naših sudova novim predmetima ako se u sve uđe bez priprema. U Njemačkoj, primjerice, trenutačno se vodi oko 100 tisuća osobnih stečajeva. Uzimajući u obzir ekonomsku situaciju u Hrvatskoj, valja biti oprezan oko raspoloživosti našeg sudstva za jedan novi postupak - kaže Paić, u čijoj je udruzi šezdesetak licenciranih upravitelja od ukupno njih tristotinjak.