Za zabranu pušenja 80 posto Europljana

Dok se Hrvatska tek priprema na primjenu zakona koji će od 6. svibnja uvesti potpunu zabranu pušenja u kafićima i drugim ugostiteljskim objektima, veći dio europskih zemalja takve je zabrane s manje ili više uspjeha već uveo. Takva restriktivna politika prema pušačima uživa veliku potporu Europljana, koji čvrsto podupiru prostore bez duhanskog dima.

Prema najnovijem istraživanju Eurobarometra, 84 posto građana Europske unije podržava ograničenje pušenja na radnom mjestu, a 79 posto u restoranima. Dvije trećine Europljana podržava potpunu zabranu pušenja u kafićima i klubovima.

Najviše je protivnika duhanskog dima u Italiji i Švedskoj, dok su Česi, Austrijanci i Nizozemci najmanje skloni restrikcijama prema pušačima. Naravno, veći su pobornici »smoke-free« kafića i restorana nepušači. Zabranu pušenja podržava svaki drugi pušač, i čak sedam od deset nepušača, pokazalo je istraživanje. Daleko veći postotak stanovnika Europe (njih 79 posto) zabranio bi pušenje u restoranima, dok se protiv pušenja u kafićima i klubovima zalaže oko 65 posto ispitanika.

Hrvati neskloni zabranama

Hrvati su u odnosu na prosječnog građanina EU daleko neskloniji zabranama. Iako Hrvatska nije obuhvaćena istraživanjem Eurobarometra, posljednje su ankete provedene u našoj zemlji pokazale kako tek 57 posto Hrvata u potpunosti podržava uvođenje zakona o zabrani pušenja na javnim mjestima, uključujući kafiće i restorane. U kategoriji nepušača, njih 74 posto potpuno podržava uvođenje tog zakona, u kategoriji povremenih pušača u potpunosti ga podržava 45 posto ispitanika, a među redovitim pušačima samo 36 posto.

U zadnje tri godine, stav prema zabrani pušenja na javnim mjestima među hrvatskim se građanima pomaknuo za svega tri postotna poena u korist zabrane duhanskog dima na javnim mjestima. Za razliku od nas, u susjednoj Sloveniji, na primjer, potpunu zabranu pušenja podržava 79 posto građana. S druge strane, po udjelu pušača među odraslim stanovništvom, od europskih se država ne razlikujemo toliko koliko u stavu prema »smoke-free« prostorima.

U zemljama EU, puši nešto manje od trećine građana iznad 15 godina. Četvrtina njih (26 posto) puši svakodnevno, a pet posto povremeno. Najčešće su pušači muškarci u dobi od 25 do 54 godine, koji rade fizički posao. Gotovo polovina građana EU tvrdi da nisu nikad pušili, a njih 22 posto prestalo je s tom štetnom navikom. Najveći je udio pušača u Grčkoj (42 posto), zatim Bugarskoj (39 posto), u Latviji (37 posto), a Rumunjska , Mađarska, Litva, Češka i Slovačka u skupini su država sa 36 posto pušača. U tu se skupinu može ubrojiti i Hrvatska, gdje danas redovito puši približno trećina građana. Kao i u zemljama EU, oko pet posto to čini povremeno, a pravih je nepušača oko 60 posto.

Opasan tuđi duhanski dim

Pasivno je pušenje, upozoravaju stručnjaci, jednako pogubno po zdravlje kao i paljenje vlastite cigarete. U Hrvatskoj je čak 92,2 posto djece izloženo pasivnom pušenju kod kuće, a 93,3 posto učenika izloženo je duhanskom dimu na javnim mjestima. Podaci što ih objavljuje Eurobarometar kažu kako je u zemljama EU tuđem duhanskom dimu kod kuće svakodnevno izloženo 14 posto nepušača i 23 posto pušača. Nepušači su najmanje ugroženi u Skandinaviji – Finskoj i Švedskoj, gdje ih je najviše pet posto. Litvanci, Grci i Bugari šest su puta više izloženiji pasivnom pušenju u vlastitom domu.

Dok za Hrvatsku nema takvih podataka, zna se da je u EU izloženost duhanskom dimu na radnom mjestu vrlo različita. Tako u Grčkoj šest od deset radnika svakodnevno udiše tuđi dim na radnom mjestu, dok je u Engleskoj, Švedskoj ili Finskoj pasivnom pušenju izložen tek svaki deseti radnik.

Samo 17 posto zaposlenih Europljana puši bez ograničenja na radnom mjestu. U Grčkoj ih je međutim čak 62 posto, a u Skandinaviji manje od deset posto, što govori o krajnje različitoj legislativi na razini EU.

Hrvatska je pred nekoliko mjeseci uvela i strogu obvezu isticanja upozorenjha o štetnosti pušenja po zdravlje na svakoj kutiji cigareta. Ipak, manje od trećine građana EU smatra da je takvo upozorenje djelotvorno u prevenciji pušenja, a petina pušača smatra da ih to može odvratiti od loše navike pušenja. Oko 50 posto Europljana smatra da bi dodavanje boje na crno-bijelo upozorenje bilo djelotvorno, te da bi motiviralo više ljudi da se ostave cigareta.

Istraživanje je provedeno u prosincu 2008. godine, na uzorku od 26.500 građana EU starijih od 15 godina.

Zdravstveni rizici

Nepušači koji žive s pušačima imaju 20 do 30 posto veći rizik za razvoj koronarne bolesti i karcinoma bronha i pluća, dok se povećani rizik na radnom mjestu procjenjuje na 12 do 19 posto. Nakon uvođenja zakona koji zabranjuje pušenje u javnim prostorima u nekim zemljama došlo je do pada akutnog infarkta miokarda:

Italija 11 posto

Francuska 15 posto

Škotska 17 posto