Zadar: 500 studenata gubi pravo na indeks

Četiri godine od uvođenja u hrvatsko visoko školstvo Bolonjski proces doživio je debakl: samo na Sveučilištu u Zadru čak 1500 studenata od njih ukupno pet tisuća nema uvjete za nastavak studiranja i upis u višu godinu.

U najtežoj je situaciji 500 studenata koji će, ako im Senat ovoga tjedna izvanredno ne odobri da po drugi put ponavljaju istu godinu, trajno izgubiti pravo na studiranje.

Najveći dio njih se prethodnih godina provukao na više godine studija zahvaljujući smanjivanju bodovnoga praga, što je, svojim posebnim odlukama, odobravao Rektorski zbor.

Iako “Bolonja” poznaje samo jedno ponavljanje godine, hrvatska sveučilišta su autonomnim odlukama na upisima puštala studente koji su imali manji broj ECTS bodova od potrebnoga.

Dvostruke nedaće

Upravo je to dovelo do kaosa: studenti se sada nalaze u dvostrukom problemu jer nisu uspjeli riješiti zaostale ispite s prethodne godine, a kamoli nove obveze koje su po “Bolonji” puno zahtjevnije negoli je to bilo ranije.

Pravi neuspjeh, kažu sami studenti, pokazat će porazan broj njihovih kolega, prve generacije, koji su uspjeli upisati petu, završnu godinu studija. Na pojedinim odjelima Zadarskog sveučilišta do pete su godine uspjela doći samo dva do tri studenta.

- Mi već nekoliko godina upozoravamo da će se ovo dogoditi, ali nitko nas nije slušao. Probleme s “Bolonjom” nije se smjelo rješavati smanjivanjem bodovnoga praga i oslobađanjem od pojedinih kolegija. To je možda bilo kratkoročno najbolje rješenje da se studenti uspiju upisati na višu godinu, ali isti ti ljudi sada su masovno dovedeni u situaciju da gube pravo na školovanje - kaže Stipan Dilber, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zadru.

Iako dio zadarskih studenata traži od rektora da im omogući upis nakon drugoga pada, što “Bolonja” ne poznaje, Zadarsko će sveučilište vjerojatno posegnuti za drugim rješenjem i, sve je izvjesnije, opet sniziti bodovni prag za upis.

To traže i studentski predstavnici po pojedinim odjelima, pa se, primjerice, na Pomorstvu i Povijesti predlaže da se umjesto potrebnih 120 ECTS bodova upis na treću godinu dopusti sa 105 bodova, što u prosjeku znači četiri do pet ispita manje.

Polovina u ‘autu’

Rektorima hrvatskih sveučilišta predstavljeni su lani službeni podaci koji su pokazivali da bi od prve generacije studenata koji studiraju po “Bolonji” drugu razinu studija, dakle diplomski studij, mogao upisati tek svaki treći student.

Ti su alarmantni podaci upućivali na to da čak dvije trećine studenata neće ispuniti potrebne uvjete za prelazak s dodiplomskog studija na diplomski, odnosno da neće uspjeti položiti sve ispite i prikupiti potrebnih 180 ECTS bodova.

Efikasnost se u međuvremenu povećala, ali ni približno onoliko koliko se očekivalo – upozorava sadašnji rektor Riječkog sveučilišta i naš glavni pregovarač s EU-om za područje obrazovanja dr. Pero Lučin.

Na Zagrebačkom sveučilištu muku muče kako riješiti problem studenata koji su izgubili pravo na studij.

- Ta brojka na našem fakultetu nije velika, ali smo poduzeli sve što možemo da se još više smanji. Tako smo u listopadu za te studente organizirali izvanredni rok – kaže dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta prof. dr. Damir Boras.

Na Fakultetu političkih znanosti petini studenata koji su trebali upisati treću godinu prijetio je gubitak nastavka studija. No, kaže dekan prof. dr. Vlatko Cvrtila, njihov su broj smanjili dekanskim rokom.

Revizija programa

Osim trećeg upisa istog kolegija, Studentski zbor tražit će od uprave Sveučilišta hitnu reviziju pojedinih programa i usklađenost preopterećenosti kolegija s brojem ECTS bodova.