Zagrebačka banka: Provedba ovrhe dovela bi do pada kreditnog rejtinga Hrvatske

ZAGREB - Nakon što je Zagrebačka banka zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti - zloporabe položaja i ovlasti - podigla šest kaznenih prijava (protiv predsjednika Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske mr. Nenada Šepića, troje sudaca toga suda - Radojice Sremca, Zdravka Junačka i Lucije Čimić, te dvoje sudaca Trgovačkog suda u Zagrebu, Branke Cerovski-Jasenković i Vesne Malenice), u ponedjeljak su predstavnici banke obrazložili pozadinu cijelog slučaja.

Riječ je, podsjetimo, o slučaju Tekstil, odnosno postupcima koji se pred Trgovačkim sudom u Zagrebu te pred Visokim trgovačkim sudom RH vode između Zagrebačke banke i tog poduzeća, koje je često mijenjalo ime i status. Banka je prijave podnijela, kako je rečeno, nakon što je Ustavni sud ocijenio da su suci postupak vodili samovoljno i arbitrarno, te da se pritom ne radi o omašci u njihovu radu ili o pogrešnom tumačenju propisa. "Ne samo da su pogrešno primijenili zakon", objašnjavaju u banci, "već ga uopće nisu primijenili - iako su bili dužni - i time su učinili pravno nasilje u očitoj namjeri da Zagrebačkoj banci pričine štetu, a sebi ili drugome imovinsku korist." Pojednostavljeno rečeno, dug banke tvrtki Tekstil (odnosno njezinim inačicama) za desetak je godina od 1.100 kuna narastao prvo na 5,4 milijuna kuna, što je banka platila 1996. godine. No, uslijedili su nastavci priče, koje je inicirao Tekstil, koji je nakon pretvorbe postao Texhol, pa opet Tekstil, te Turist-Trip, tvrdeći da primitkom spomenutog iznosa dug nije namiren u cijelosti, te da banka duguje još više od 50 milijuna kuna, što je, kažu u banci, bilo protivno potvrdi ZAP-a da je izračun provjeren i točan.

"Posebnost je ovog 'nastavka izvršnog postupka' u tome da sutkinja nije izvijestila Zagrebačku banku o postupku nastavka izvršenja, te banka o tome nije znala ništa dok gotova sudska odluka nije dostavljena ZAP-u na provedbu. Riječ je, dakle, o tajnom sudskom postupku", tvrde u banci i dodaju da su se inače u ovom slučaju presudne sudske odluke u pravilu donosile petkom kako bi se banci otežalo ulaganje pravnih lijekova prije terećenja računa.

Intervencijom Državnog odvjetnika Vrhovni sud RH ukinuo je nezakonitu odluku Visokoga trgovačkog suda. No, usprkos odluci Vrhovnog suda, u nastavku je postupka dug Zagrebačke banke upeterostručen i dosegao je 263 milijuna kuna, a ovaj se izračun, kažu, zasnivao na izračunu osobe koja nije sudski vještak. Sudska je odluka opet poslana na ZAP prije nego što su za provedbu izvršenja ispunjene zakonske pretpostavke. Cijeli je slučaj na Trgovačkom sudu u Zagrebu protumačen kao "pogreška daktilografkinje koja je Rješenje dostavila ZAP-u prije nego što su za to bili ispunjeni potrebni zakonski uvjeti".

Imenovano novo vijeće Trgovačkog suda u Zagrebu odgodilo je izvršenje navedena 263 milijuna kuna na štetu Zagrebačke banke, ali Visoki trgovački sud pod predsjedanjem Nenada Šepića ukida i tu odluku. Ponovo je u zaštitu zakonitosti ustao Državni odvjetnik, a u predmet intervenira i Ustavni sud nalazeći da su povrijeđena ustavna prava Zagrebačke banke na jednakost stranaka u postupku te je privremeno obustavio ovrhu. Konačno, u prosincu prošle godine Ustavni je sud ukinuo pravomoćnu odluku Visokoga trgovačkog suda i utvrdio prekoračenje i zloporabu ovlasti. Na ovoj odluci Ustavnog suda Zagrebačka banka temelji i svoju kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu protiv šestoro sudaca.

Ovaj slučaj, kažu u banci, "bitno nadilazi okvire običnoga sudskog procesa, već samom konačnom svotom o kojoj je riječ. Da je došlo do provedbe spomenute odluke suda, za banku bi to značilo uništenje jednogodišnje dobiti, narušavanje međunarodnog ugleda i povjerenja štediša. No, banka bi to uspjela prebroditi zahvaljujući veličini i stabilnosti. No, dodaju, ukupne reperkusije eventualne provedbe takve samovoljne i arbitrarne odluke imale bi ozbiljan utjecaj na ukupnu stabilnost hrvatskoga financijskog i pravosudnog sustava.

"Provedba bi dovela do ugrožavanja hrvatskog bankarstva i sustava štednje te pada deviznih rezervi, kompromitacije državnih institucija i prijetnje vjerodostojnosti pravosudnih institucija, negativnog međunarodnog publiciteta financijskog skandala koji bi vodio međunarodnoj degradaciji Hrvatske te percepciji Hrvatske kao područja bez osnovne pravne sigurnosti. Dovela bi i do pada međunarodnoga kreditnog rejtinga i udaljavanja od međunarodnog tržišta kapitala", zaključuju u banci.