Zakon se i dalje fokusira na imovinu dužnosnika, a ne na sankcioniranje sukoba interesa

16.5.2011. godine u Zagrebu je održano predstavljanje rezultata regionalnog istraživanja u sklopu projekta „Balkanska antikorupcijska građanska inicijativa – BACCI“, koje je provela udruga Partnerstvo za društveni razvoj u suradnji sa Rumunjskim akademskim društvom iz Bukurešta, Fondom otvoreno društvo Bosna i Hercegovina, Centrom za razvoj neprofitnog sektora iz Beograda i Fondom za otvoreno društvo Srbija uz financijsku pomoć Europske Unije. Cilj ovog projekta i organizacija okupljenih u Regionalnu antikorupcijsku inicijativu je uspostavljanje djelotvornih mehanizama monitoringa antikorupcijskih politika na Zapadnom Balkanu.

Na skupu su rezultate istraživanja koje je trajalo više od 14 mjeseci predstavili Laura Stefan iz Rumunjskog akademskog društva, Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo BIH, Miodrag Milosavljević iz Fonda za otvoreno društvo Srbija i Munir podumljak iz Partnerstva za društveni razvoj.

Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo BIH predstavio je nacionalne rezultate Bosne i Hercegovine. Miraščija je u uvodu u nekoliko točaka objasnio stanje korupcije u BIH. Između ostalog, naveo je i Izvješće o napretku Europske komisije, koje je detektiralo rasprostranjenost korupcije u javnom i privatnom sektoru, kao i njen utjecaj na pravosuđe, porezne i carinske uprave, javne nabave i privatizaciju. Izlažući rezultate istraživanja u BIH, Miraščija je naglasio upravo problem velikog broja zakona, njihovu neusuglašenost i samim time izrazito slabe efekte njihove primjene. Kada je o sukobu interesa riječ, navodi da su najčešće manifestacije sukoba interesa u postupcima zapošljavanja, imenovanja i napredovanja bilo po političkoj, rodbinskoj ili interesnoj liniji. Sukob interesa manifestira se i u postupcima javne nabave kao i u postupcima proračunskog financiranja medija i nevladinih organizacija.

Rezultate istraživanja iz Srbije predstavio je Miodrag Milosavljević iz Fonda za otvoreno društvo Srbija. Detektirane su anomalije pri zapošljavanju u javnim institucijama i poduzećima koje se mahom provodi prema stranačkoj pripadnosti. Mediji u Srbiji financirani su iz proračuna, čega je krajnji rezultat ozbiljna ugroženost profesionalnog i etičnog novinarstva u nemilosrdnoj borbi za preživljavanjem. Zaključno, Milosavljević upozorava kako je veliki iznos javnih sredstava ugrožen upravo sukobom interesa, a sami građani sukob interesa ne prepoznaju kao važan problem.

Munir Podumljak, iz Partnerstva za društveni razvoj na samom početku prezentiranja rezultata iz Hrvatske naglasio je da se učinkovita prevencija korupcije odnosno sprječavanje sukoba interesa temelji upravo na transparentnosti rada tijela javne vlasti, odnosno dostupnosti podataka te mogućnosti distribucije podataka i mišljenja o radu države prema široj javnosti kako bi javnost mogla donijeti javni sud o radu pojedinih državnih tijela, dužnosnika i državnih službenika. Novi zakon o sprječavanju sukoba interesa, odnosno njegove izmjene ne slijede preporuke Vijeća Europe kojima se regulira sukob interesa, nastavlja Podumljak, jer svoj fokus i dalje drži na imovini dužnosnika, a ne na detektiranju i sankcioniranju sukoba interesa. Rezultati istraživanja u Hrvatskoj (ali i u regiji) ukazuju na zarobljavanje medija kako od strane političkih interesa, tako i od strane interesa privatnog kapitala i interesa osobnog (nematerijalnog) probitka dužnosnika. Također, tendencija države da „zarobi“ i malobrojni civilni sektor vidljiva je i u ministarstvima i na razini javnih poduzeća. Suradnja civilnog društva i države u borbi protiv korupcije svela se na „pokazivanje“ organizacija civilnog društva na skupovima, odnosno u projektima koji nemaju nikakvog ozbiljnog učinka na problem korupcije.

Istražujući ministarstva RH, Partnerstvo za društveni razvoj došlo je do zanimljivih podataka. Posao distribucije i reklamiranja OIB-a, projekta Ministarstva financija, dodijeljen je Hrvatskoj pošti bez provedenog postupka javne nabave. Ugovor o reklamiranju potpisan je s tvrtkom MASSOL koju mediji povezuju s Ratkom Mačekom, nekadašnjim glasnogovornikom Vlade RH i jednim od nositelja predizbornih kampanja HDZ-a.

"Ministra unutarnjih poslova, Tomislava Karamarka povezali smo s vlasništvom nad 4 tvrtke (STABILIS, DORON NET, IPPON SECURITY i SOBOLI), a za koje u sudskom spisu trenutno niti u dostupni podacima ne postoji valjan opis odnosa Ministra unutarnjih poslova s navedeni tvrtkama koje je osnovao. Istraživanjem smo, između ostalog, utvrdili da je u vrijeme izbijanja afere HAC i poduzimanja intenzivnih predistražnih i istražnih radnji od strane policije, tvrtka SOBOLI sklopila s HAC-om ugovore u vrijednosti od 18.735.635.60KN. Sličnu situaciju istraživanjem smo detektirali i u slučaju Podravke, a interesnu isprepletenost Ministra Karamarka s osobama koje je MUP, DORH i USKOK intenzivno istraživao, našli smo i u upravljačkoj odnosno financijskoj strukturi KK Zagreb, u kojem je Ministar podpredsjednik uprave.

Prema provedenom istraživanju, nešto manje u obujmu, ali ništa manje eklatantni, su potencijalni sukobi interesa Ministra Milinovića u MZSS, od kojih posebice valja istaknuti donaciju od 20.000 kuna udruzi Mladi pjevaju za organizaciju muzičkog festivala na kojem je pobijedila ministrova kćerka.

Zaključno, kao glavne preporuke PSD navodi osiguranje poštivanja medijskih sloboda i neovisnosti medija od utjecaja politike; uvođenje kaznenog djela cenzure te sustava zaštite integriteta novinara/autora. Nadalje, osnažiti individualnu odgovornost u provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, uključujući i obavezu pokretanja postupka pred službeničkim sudom za službenike koji prekrše Zakon. Naposljetku, uvesti Agenciju za reviziju integriteta koja bi se bavila istraživanjem potencijalnog sukoba interesa na nižim razinama uz ovlasti koje ima Državna revizija financijskom pogledu, s obavezom pokretanja istrage u slučajevima kada se tijelo javne vlasti ogluši o preporuku Agencije", stoji u priopćenju Partnerstva za društveni razvoj.