No, hoće li eliminacija rada i radnika, u korist kapitala i kapitalista, spasiti državnu blagajnu, koja je jedini predmet interesa aktualne vlade u doista velikoj krizi?
Kapital, po definiciji, rauba ljude i sredstva da bi ubrzavao vlastito uvećanje. Svi anti-recesijski zahvati proizlaze iz činjenice da Hrvatska odavno nema plodnoga kapitala, samo ograničeni broj nominiranih kapitalista, koji su, eto, usidreni na hrvatskoj nekretnini. Problem je u tome da se bez nekog imperijalnoga rata ta mrtva podloga ne da uvećati. Zato je ministar Ivan Šuker u pravu kada kaže: odveć su malobrojni i slabi ti naši mrtvo-napuhani kapitalci da se na njih prevalili proračunsko-recesijski teret. Druga je stvar što Šukerovo tumačenje proturječi nepristojno razmetljivoj kapitalističkoj slici.
Naime, kapitalisti u Hrvatskoj nastali su političkim dekretom s početka devedesetih, koji je uvažavao polu-kapitalističku, polu-feudalnu fantaziju tadašnjega predsjednika Franje Tuđmana, inače bez ikakvoga dara i iskustva, bilo u proizvodnji ideja, bilo u proizvodnji stvari, roba i usluga. Podsjećamo, ideja samostalne hrvatske države – jedina koju je imao – nipošto nije njegova. Čak bi se o njegovom prvenstvu u realizaciji dalo raspravljati.
Svaki Todorićev poslovni potez proizvodi dugove
Tijekom privatizacije, sve bitne društvene uloge, pa tako i klasne, dodijeljene su na osnovi političko-povijesnih zasluga za lojalnost Tuđmanu osobno, potom i HDZ-u. Malo je domaćih kapitalista koji su svoj položaj izborili u tržišnoj borbi prsa o prsa. Koji su doslovno shvatili obećanja o slobodnome tržištu, pa pokazali usto nepodobni uspjeh, uništeni su, ako ne administrativnim zaprekama, onda pravosudnim hajkama. Rijetki koji su nekako preživjeli, vjerojatno, bit će pometeni idućih mjeseci...
S obzirom na svoju teritorijalnu rasprostranjenost, Ivica Todorić najupadljivije pokazuje narav toga vladajućega - suverenoga, samostalnoga i „državotvornoga“ - kapitalizma u Republici Hrvatskoj koji je nastao političkim dekretom: svaki njegov poslovni potez proizvodi dugove, pa makar prema državnoj blagajni. Pojava je logična kada se pogleda smisao Todorićevih troškova na raznim drugim stranama. Kako je opće poznato, stalno investira u oglasni prostor. Time, pak, plaća medijsku šutnja o svojim poreznim dugovanjima. U konačnici, dok postoji Todorić, ni novinskim kućama nije potrebno tržišno dokazivanje u formi prodanih naklada. Tako jedan politički nominirani kapitalist uništava samu osnovu profitabilnoga kapitalizma.
Najviše država samoj sebi duguje
Eto slike jalovosti kakvu Karl Marx nikako nije mogao predvidjeti, pa ni specifičnosti krize, koja nije stvorena unutarnjom proturječnosti kapitala u stalnom kretanju, nego vječna crna rupe u javnoj blagajni. Kapitalni Todorić, dakako, nije jedini dužnik. Čak je jedan od manjih. Najviše država samoj sebi duguje: njezina poduzeća nikada nisu bila u stanju zaraditi ni da podmire sve poslovne partnere, kamo li da uredno vraćaju svoje nagomilane kredite. Na njihova se porezna davanja, pak, više i ne računa.
Da je Samostalna i Suverena u puno je gadnijoj stisci od njezinoga stanovništva, još nije do kraja vidljivo. No, dokazano je da hrvatska čeljad zna preživjeti pa bila centralna vlast u Požunu, Beču, Beogradu ili Zagrebu. Ako se ne isplati raditi – neće raditi, čak da je Zakon o radu najzavodljiviji pravni akt. Ljudi se uvijek snađu: malo dreke, malo žalopojki, malo šverca, malo porezne utaje, malo rada na crno, uz silnu navalu na političke položaje i državne službe. Todorićev kapital nije tako prilagodljiv. Ako je njegovo rodno mjesto majka-politika, teško da će bez nje preživjeti. Takva, pak, ovisnost suprotna je kapitalu. Pa budući da bi država morala ovisiti o Todoriću, a ne obratno, veliko je pitanje koliko njegovi šoping centri i njegovi industrijski pogoni doista odgovaraju svome ekonomskome nazivu.
Nije Šuker ništa od toga imao na umu. Čovjek ima mozak poreznika, koji na osnovu iskustva zna: počne li od kapitalista utjerivati proračunske dugove, ostade HDZ bez ikakvoga uporišta u vlastitim političkim pričama.
Jasna Babić jedna je od osnivačica upravo pokrenute novinske agencije IMR, koju možete kontaktirati mejlom na resinmedias@gmail.com.
