Zastupnici za kraći radni tjedan i protiv izvanrednog otkaza trudnicama

ZAGREB – Izmjene i dopune Zakona o radu dobile su u srijedu potporu svih klubova zastupnika Zastupničkog doma Hrvatskog sabora. No, konačna potpora uvjetovana je ugradnjom u zakon brojnih primjedbi. Neki, poput pravaša, traže čak i treće čitanje, dok SDP-ovci ne samo da hvale zakon i Vladu koja ga je predložila, već ocjenjuju da je "zakon najbolji odgovor svim spekulantima i zelenašima koji žele zarađivati na radnicima". Osim toga iz redova zastupnika vladajuće šestorke i od drugih čule su se ocjene da taj zakon osigurava veća prava i bolju zaštitu radnika, te da ispravlja greške što su se pokazale u pet godina primjene Zakona o radu.

U ime predlagatelja, zakonske je izmjene obrazložio ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Istaknuo je da će se promijeniti sedamdesetak odredbi Zakona o radu, te najavio da će se idućih mjeseci predložiti izmjena cijelog paketa radno-socijalnog zakonodavstva. Dodao je da zakon osigurava veću zaštitu radnika, dodatno zaštićuje malodobnike, trudnice, majke s djecom do tri godine, samohrane roditelje s djetetom do šest godina, a pravo na pola radnog vremena ima jedan od roditelja punoljetnog djeteta, ako ono ima teže tjelesno ili mentalno oštećenje nastalo prije punoljetnosti. Radnici bi trebali dobiti obračun plaća i kad se plaće ne mogu isplatiti, te obračun otpremnina, rekao je Vidović.

Prijedlozi o sudjelovanju radnika u svim nadzornim odborima, smanjenje radnog tjedna sa 42 na 40 sati, kao i mogućnost da se puno radno vrijeme ostvaruje na više radnih mjesta kod različitih poslodavaca dobili su potporu većine zastupničkih klubova. Istodobno, oštroj kritici izložena je odredba kojom bi bila predviđena mogućnost da se trudnicama može dati izvanredni otkaz.

U ime Kluba SDP-a, Mato Arlović iznio je i dva amandmana prema kojima bi Zakon sankcionirao seksualno napastovanje na radnom mjestu, te kojima bi se prednost pri zapošljavanju dala onom spolu koji je u tvrtki u manjini, ako su u konkurenciji kandidati podjednakih sposobnosti. Naglasio je da više nitko u Hrvatskoj neće moći raditi bez plaće, jer je rok u kojem poslodavac mora isplatiti plaću, 45 dana. Dodao je da je krajem 1999. u Hrvatskoj bilo 170.000 onih koji su radili, a nisu primali plaću.

Anto Đapić, odnosno Klub zastupnika HSP i HKDU-a, smatra da predloženi tekst nije podoban za usvajanje i traži treće čitanje, a upozorava i na tendenciju da se od sindikata i poslodavaca stvaraju protivnici kao u klasnoj borbi, premda bi trebao postojati konsenzus rada i kapitala. Založio se za stvaranje posebnog fonda za radnička potraživanja, a protiv toga je da se mijenja naziv zaposlenik u radnik, jer misli da će to uzrokovati prevelike dodatne troškove.

Damir Kajin je u ime kluba IDS-a ocijenio da je Hrvatska jedinstvena po tome da više od deset posto radnika dolazi na posao, a ne prima plaću. Naglasio je da otkazi trudnicama neće spasiti hrvatsko gospodarstvo.

Dodao je da zakon treba stimulirati poslodavce da sklapaju s radnikom ugovor o radu, a ne ugovor o djelu.

Klub HDZ-a smatra da je nezaposlenost najveća povreda prava radnika, rekla je Jadranka Kosor, te upozorila na činjenicu da je među 378.000 nezaposlenih čak 201.000 žena. Oštro se usprotivila mogućnosti da trudnice dobiju otkaz, a zahvalila je Vladi što je prihvatila da se iz Zakona o radu ne briše odredba o statusu majke odgojiteljice.

Dodala je da se konačno rješenje treba naći kroz novi zakon, koji će to pravo dati i očevima.

I Ante Markov je, u ime Kluba HSS-a, zatražio brisanje članka o otkazu trudnicama, a kad je riječ o radničkoj participaciji u upravljanju poduzećima, smatra da bi u javnim poduzećima ta odredba mogla odmah zaživjeti.

Klub zastupnika HSLS-a, kazala je Darinka Orel, podržava predložene izmjene i dopune Zakona o radu, u prvom redu zato jer one donose pomak u zaštiti radnika a ujedno stimuliraju novo zapošljavanje i stvaraju bolju poduzetničku klimu.

Vesna Škare-Ožbolt (Klub DC-a) smatra da socijalnu sigurnost ne bi trebalo graditi na radnom odnosu koji bi imao garanciju trajnosti, već na drugim stvarima. Založila se za to da se razmotre amandmani sindikalaca i poslodavaca.

Glasnogovornica Kluba HNS-a i LS-a Vesna Pusić istaknula je kako će zaposlenost porasti tek onda kad bruto domaći proizvod dosegne rast od pet do šest posto godišnje.

Kazala je također da se taj klub zalaže za jačanje poduzetničkog koncepta u odnosu na socijalni koncept u Zakonu o radu.

Nakon izlaganja predstavnika klubova, ministar Vidović rekao je da još nije došlo vrijeme za novi zakon, odnosno za cjelovitu izmjenu postojećeg zakona. Dodao je kako ni on sam nije zadovoljan djelomičnim izmjenama, no da je to kompromis. Govoreći o skraćivanju radnog vremena, ministar Vidović rekao je da je u Europi i Americi trend da se efektivno radno vrijeme povećava.