Barbir, Ninić i Adlešić u srijedu u Saboru
Predsjednik Komisije za sprečavanje zloupotrebe droga, dr. Ante Barbir, naglasio je da je zakon temelj za djelovanje državne vlasti, ustanova, udruga, zaklada, vjerskih zajednica, pravnih osoba i pojedinaca u suzbijanju negativnih posljedica snažnog širenja neovlaštene uporabe opojnih droga u Hrvatskoj. Naglasio je da se zakonom regulira nadzor nad uzgojem biljaka iz kojih se može dobiti droga, nad izradom, posjedovanjem i prometom opojnih droga i tvari, uređuje se sustav postupka za odvikavanje od droga, skrb i pomoć ovisnicima i povremenim uzimateljima droga, te uređuju mjere za sprečavanje neovlaštene uporabe droga. Predviđeno je i osnivanje zavoda za prevenciju i skrb o ovisnicima, postavljaju se temelji za mjere prevencije i liječenja. Dr. Barbir je naglasio da se dugoročno gledajući više postiže investicijom u prevenciju ovisnosti nego represijom i kažnjavanjem ovisnika, pa zato i Hrvatska mora ići tim putem.
Govoreći uime Kluba zastupnika HKD-a i HSP-a, Anto Kovačević je rekao zakonom nije postavljen temeljni cilj, a naglašava kako je zapravo riječ o najvećem zlu što je zadesilo Hrvatsku poslije srpske agresije.
Rasprava o zloupotrebi droge ne smije biti ispolitizirana već se o tom pitanju treba postići konsenzus svih stranaka. U zakonu, smatra, nije primjereno riješeno pitanje terapijskih zajednica a ni pravo na bolovanje onih koji se u njima liječe.
I Klub zastupnika HSLS-a podupire zakon, rekla je Zrinka Glovacki Bernardi, te također naglasila da je nužno regulirati status terapijskih zajednica i uklopiti cjelokupni školski sustav i vjerske zajednice u prevenciju ovisnosti i sustav brige o ovisnicima. Osobitu pažnju treba posvetiti vojsci, s obzirom da su ovisnici i među ročnim vojnicima. Naglasila je da se cijeli problem zbrinjavanja bivših ovisnika teško može riješiti bez programa njihove resocijalizacije. HSLS podržava i povećanje kazni za dilere te predlaže da se Vladu obveže da do 15. travnja napravi letak koji bi se distribuirao po školama a kojim bi se objasnilo kako se može prepoznati korisnika droga.
Uime Kluba zastupnika SDP-a govorio je Željko Malević te naglasio kako se na zakon čekalo gotovo pet godina te da ga njegova stranka u potpunosti podržava. "Unatoč eksploziji ovisnosti, još uvijek se ne razotkrivaju narko-bosovi a državne institucije koje su se s tim problemom trebale uhvatiti u koštac, uglavnom su zakazale", stav je SDP-a.
Uz nekoliko primjedbi, i Klub zastupnika HDZ-a, u čije je ime govorio Krunoslav Gašparić, također je podržao zakonski prijedlog no ta stranka drži da je do drugog čitanja nužno bitno poboljšati tekst. Predloženi zakon više govori o proizvodnji i prometu droga nego o sprečavanju zloupotrebe. Vjeruje da bi za realizaciju zakona trebalo osigurati više novca, pa i rebalansom državnog proračuna.
Vesna Škare Ožbolt rekla je, uime Kluba zastupnika DC-a, kako je jasno da drogu nije moguće iskorijeniti, ali da se ona mora držati u granicama. Za DC prijedlog zakona je "razočaravajući". Vesna Škare Ožbolt smatra kako problem ekspanzije droge u Hrvatskoj nije u uzgoju biljaka ili izradi droge, nego u dobro organiziranom narkotržištu s elementima narko-mafije. Rekla je kako se broj ovisnika o teškim drogama u Hrvatskoj kreće između 25 i 40.000, s tendencijom stalnoga rasta.
Ante Simonić (HSS) smatra da je riječ o najvećem socijalnom i medicinskom problemu čovječanstva te da u cijeli problem treba više uključiti vjerske zajednice. Povjerenstvo za sprečavanje neovlaštene uporabe droga mora imati i mogućnosti provođenja svojih odluka a ne samo deklarativne mogućnosti. Predložio je da u tom tijelu bude i ministar prosvjete i športa ali i ministar obrane. Za Nikolu Ivaniša, koji je govorio uime Kluba zastupnika PGS-a i SBHS-a, problem je nastao zato što se država u posljednjih deset godina nije učinkovito suprotstavila unošenju droge u Hrvatsku i njezinu širenju među mladima. Javnost vjeruje da se droga proširila zbog veze narko-mafije s nekim strukturama vlasti, MUP-a i HV-a. Ivaniš kaže da širenje droge treba, prije svega, spriječiti presijecanjem lanca narko-mafije te da su ovu raspravu o zakonu trebali slušati i ministri obrazovanja, znanosti, kulture, unutarnjih poslova i obrane. Smatra zabrinjavajućim da je 30 posto mladih u Hrvatskoj do 18. godine imalo neki kontakt s drogama te da bi se više trebalo ulagati u sport i amatersku kulturu, kako bi mladi imali gdje provoditi svoje slobodno vrijeme. Kazao je također kako je droga previše prisutna u vojarnama.
Govoreći uime IDS-a, Petar Turčinović rekao je da je u Hrvatskoj sve u vezi s drogama neprestano u uzlaznoj liniji te da se ne posvećuje dovoljna pažnja mogućnosti da za koju godinu, upravo zbog droge, u znatnom porastu bude i kriminal. Smatra nužnom ranu evidenciju ovisnika pa tako predlaže da se vozači, osim alkotestu, podvrgavaju i testiranju prisutnosti droge u organizmu, jer još uvijek ne znamo koliko prometnih nesreća izazivaju drogirani vozači. Smatra da bi bilo dobro da se testiraju i vojnici kod novačenja, zatim učenici na sistematskim pregledima, vozači pri polaganju vozačkog ispita, pri zapošljavanju, ljudi u zatvorima. Prema Turčinoviću, to bi pokazalo pravu sliku ovisnosti o drogama u Hrvatskoj. Upozorio je da je za prevenciju i cijeli problem ovisnosti u proračunu predviđeno 19 milijuna kuna ili 1.300 kuna po ovisniku, ali da bi bilo dobro vidjeti koliko će se novca stvarno utrošiti za ovisnike a koliko za institucije, savjetnike i programe.
U pojedinačnoj raspravi, zastupnici su uglavnom naglašavali važnost preventivnih programa i tvrdili kako se premalo učinilo u suzbijanju narkomanskog tržišta u Hrvatskoj. Upozorili su i na nedostatan broj bolničkih kreveta namijenjenih liječenju ovisnika, te na neprimjeren status terapijskih zajednica. Tako je Ingrid Antičević Marinović (SDP) kazala da je za širenje narkomanije u Hrvatskoj kriv konzervativni pristup tom problemu, a da takav u svojim raspravama pokazuju i neki zastupnici. Rekla je da prethodna vlast nije ništa poduzela da se spriječi problem, a bilo je i nekih, koji su to opravdavali obrambenim ratom i trovali vlastitu naciju. Suprotstavila se represiji prema ovisnicima jer smatra da to nije najučinkovitiji način rješavanja problema.
