Završetak pregovora s EU i nešto bolji ekonomski pokazatelji donose dašak optimizma

„Premda preliminarni podaci za BDP u prvom kvartalu govore od daljnjem padu ekonomske aktivnosti, mnogi podaci za rani dio drugog kvartala ipak ulijevaju dašak optimizma “ rekao je glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja povodom objavljivanja UniCreditove CEE Quarterly publikacije za treće tromjesečje 2011. U travnju je industrijska proizvodnja konačno zabilježila rast od 0,2% na međugodišnjoj razini. Zanimljivije je međutim, da neki podsektori prerađivačke industrije poput proizvodnje strojeva i opreme bilježe čak i rast zaposlenosti a ne samo proizvodnje. „Iako očekujemo stagnaciju industrijskoj proizvodnji ove godine, evidentno je da su se neki podsektori prerađivačke industrije oporavili i rastu“, pojasnio je Šaravanja.

UniCredit je smanjio prognozu rasta u 2011., sa 1,6% na 1,2% obzirom na ishod prvog kvartala, a tek je malo povećana prognoza prosječne inflacije sa 2,5% na 2,8%. „Zbog kretanja u trgovinskoj bilanci u prva četiri mjeseca ove godine, i očekivanja da će se osobna potrošnja vrlo sporo oporavljati dodatno smo korigirali projekciju deficita tekućeg računa platne bilance na dolje sa 3,5% na 2,3% BDP-a ove godine unatoč činjenici da će viša cijena nafte utjecati na uvoz robe“ rekao je Šaravanja. Tu je naravno i turistička sezona za koju previđamo da će zabilježiti rast prihoda od 4% (prvi rast od 2008.). Osim što će doprinjeti povećanju izvoza i smanjenju deficita tekućeg računa platne bilance uspješna turistička sezona doprinijet će oporavku ekonomije.

Objava ciljanog datuma ulaska u EU 1. srpnja 2013., skori formalni zaključak pregovora o punopravnom članstvu i očekivano održavanje izbora do kraja godine bi se svi trebali pozitivno odraziti na investicijsku aktivnost, ali ostajemo pri stavu da će oporavak osobne potrošnje dulje trajati, rekao je Šaravanja pojašnjavajući prognoze rasta za 2011. i 2012.

Prošlogodišnji fiskalni deficit bio je niži od očekivanja (4,8% BDP-a) i ove godine očekuje se malo veći deficit – 5,7% BDP-a (UniCreditova računica uključuje HAC i povrat duga umirovljenicima, što zajedno čini 0,5 postotnih poena u ukupnome deficitu). Pritom, treba naglasiti da je potrošnja središnje države u prvom kvartalu smanjena 3,5% na međugodišnjoj razini, prvenstveno zbog smanjenja subvencija i ostalih oblika pomoći (željeznicama, HAC-u i HC-u). „Recesija je međutim učinila svoje: u odnosu na prvi kvartal 2008. ukupni prihodi opće države u prvom kvartalu 2010. su nominalno manji za 12%. Smanjenje javnih rashoda kroz povećanje efikasnosti i ubrzanje strukturnih reformi, bez kojih ne možemo očekivati znatno brži gospodarski rast i oporavak poreznih prihoda, nameću se kao put do manjeg fiskalnog deficita“ rekao je Šaravanja.

„Naše je mišljenje da će ulazak u Europsku uniju biti pozitivan za Hrvatsku prevenstveno zato što će se mnogi sektori ekonomije suočiti s pojačanom konkurencijom. Iako će za mnoga poduzeća to biti bolno iskustvo, istovremeno će produktivni i uspješni poduzetnici imati bolji pristup daleko većem tržištu EU i, što nikako nije nezanemarivo, zemljama s kojima EU ima ugovore o bescarinskoj trgovini. Dodatno, hrvatski potrošači će uživati u boljem izboru roba i usluga uz niže cijene“ objasnio je Šaravanja razloge za optimizam oko ulaska u EU i napomenuo još jedan benefit ulaska u EU: „Veći fokus na održivu fiskalnu politiku uslijed krize u eurozoni će također činiti fiskalnu politiku u Hrvatskoj vjerodostojnijom.“

Kada je riječ o kreditnom ratingu, Šaravanja ne očekuje povećanje zbog završetka pregovora – ta je činjenica već uračunata u sadašnji rating. „Rizici za kreditni rating ostaju fiskalna politika i spori gospodarski rast. Ključno će biti da nova Vlada ima vjerodostojan plan za smanjenje fiskalnog deficita u idućem mandatu te da se hrabrije uhvatiti u koštac sa strukturnim reformama kako bi se povećala održiva stopa rasta“ zakjučio je Šaravanja.