Zbog deficita od 10 mlrd. kuna novi rebalans proračuna?

Stručna javnost suglasna je – hrvatski proračun na klimavim je nogama, a iako se Vlada posvetila namicanju prihoda, rashodi jednostavno i dalje rastu. Stoga se postavlja pitanje - treba li nam još jedan, četvrti ovogodišnji jesenski rebalans?

Iako vladajući u posljednje vrijeme ne spominju takav potez, jasno je da će se vrlo brzo morati ponovno zadužiti u inozemstvu, jer novac koji su dobili od MMF-a neće uzaludno trošiti. Proračun ima rupu od 10 milijardi kuna, a bez rebalansa i rezanja rashoda teško će se moći zakrpati, zazivaju s jedne strane ekonomisti, dok drugi smatraju da se može bez rebalansa, ali s posve novim smjerom za novi proračun 2010., javlja Večernji list.

Gubici se nadopunjuju većim porezima

Ekonomski stručnjak Ante Babić smatra da nam hitno treba jesenski rebalans, koji će stati na kraj rashodima, te srezati po redu kapitalna ulaganja, subvencije i neka socijalna davanja.

"U suprotnom, ako Vlada krene u zaduživanje kako bi financirala proračunski manjak, i to vani, nakon pet godina bit ćemo do grla u dugovima i figurativno rečeno, postat ćemo podružnica UBS-a ili neke druge banke", odlučan je Babić.

Inače, Sabor je rebalansom prije ljetne stanke, tek neznatno smanjio proračunske rashode, a pad prihoda od PDV-a i trošarina ublažio se povećanjem stope PDV-a i uvođenjem kriznoga poreza na dohodak.

Izbjegavanje kaosa

Ipak, analitičar Damir Novotny smatra da Vlada neće ići u izradu novog rebalansa proračuna, ako turistički pad bude niži od predviđanja (a time i pad proračunskih prihoda iz ovoga segmenta ukupne potrošnje) te ako Vlada uspije osigurati financiranje deficita na međunarodnome tržištu. Rebalans i nema smisla u samom 4. kvartalu budući da se osjetnije ne bi mogli smanjiti ovogodišnji proračunski rashodi, koji već imaju svoju inerciju.

Puno je važnije sada redefinirati principe proračunskih politika te restrukturirati i bitno smanjiti proračunske rashode konsolidirane široke države (uključujući i lokalnu samoupravu), kako bi se iduće godine (i onih nakon toga) izbjegnuo proračunski kaos.

Vlada bi za 2010. morala težiti tzv. nultom deficitu budući da se iduće godine ne može očekivati poboljšanje uvjeta prema kojima bi se deficit javnih financija mogao financirati.

Inače, ravnateljica Instituta za financije, Katarina Ott u nedavnom je osvrtu na proračun istaknula da zbog neodgovornog fiskalnog ponašanja prethodnih vlada, ali i današnje Vlade, deficit ne iznosi planiranih 2,4 milijarde (planirano krajem 2008.), već 9,3 milijarde kuna.