ZAGREB - Dvadeset i sedam hrvatskih bolnica od ukupno 65 zdravstvenih ustanova lani je dobilo novac od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), ali ga nije potrošilo na pacijente. Drugim riječima, te bolnice nisu ispunile ugovorne obveze u iznosu od 106 milijuna kuna.
Istodobno su preostale bolnice premašile dopuštene mjesečne iznose, i to za čak 227 milijuna kuna. Istaknuto je to na sjednici Upravnog vijeća HZZO-a u srijedu.
Najveći gubitaši su opće bolnice, i to ona u Šibeniku (28,6 milijuna kuna), Vukovaru (22,9 milijuna kuna), Pakracu (11 milijuna kuna), Kninu (9,4 milijuna kuna), Dubrovniku (sedam milijuna kuna), Našicama (5,7 milijuna) i Gospiću (3,8 milijuna).
"Zavod je odlučio da će onim bolnicama, koje su radile više od ugovorenoga, doplatiti iznos u visini mjesečnog limita, no pitanje je što učiniti s onima koje nisu ispunile ugovorne obveze, a ništa nisu učinile niti da racionaliziraju te troškove", rekao je direktor HZZO-a mr. Zdravko Lončarec.
Predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a mr. Ivan Drpić smatra da Zavod u ovom slučaju treba zastupati prava osiguranika.
"U nekim je bolnicama više zaposlenih zdravstvenih djelatnika nego što ima pacijenata, a u nekim se županijama po pacijentu izdvaja dvostruko više nego u Zagrebu", istaknuo je Drpić. Prim. dr. Josip Jelić, član Vijeća, smatra da treba ispitati koliko je novca u bolnicama potrošeno na specijalističko-konzilijarnu zaštitu jer negdje se pacijenti naručuju na beskrajne kontrole kako bi se opravdala velika potrošnja. "Ako su Pakrac, Knin, Gospić, Vukovar i druge takve bolnice od strateške važnosti, onda to treba reći i vidjeti za koje ćemo usluge davati novac, a za koje nećemo", naglasio je Jelić. Katja Matijević iz Ministarstva zdravstva, također članica Vijeća, najavila je pak da bi u sklopu decentralizacije zdravstvenog sustava šest općih bolnica trebalo biti svedeno na samo četiri bolnička odjela. Te bolnice postale bi vlasništvo gradova.
Na sjednici Upravnog vijeća odlučeno je da se Specijalnoj bolnici "Varaždinske Toplice" mjesečni novčani iznos u ovoj godini poveća s 4,6 milijuna na 4,8 milijuna kuna, jer ona jedina rehabilitira bolesnike koji imaju problema s kralješnicom, kao i one oboljele od multiple skleroze te zbrinjava djecu s poteškoćama u razvoju.
Proračun HZZO-a za ovu godinu iznosi 12,85 milijardi kuna, a direktor Lončarec još jednom je ponovio kako to nije dovoljno, te da će svaki mjesec nedostajati 120 milijuna kuna, a za cijelu godinu 1,4 milijarde. Usprkos tome, HZZO planira uložiti u zdravstvo 66 milijuna kuna, a s tim će novcem nabaviti kobaltnu bombu (2,6 milijuna) za KBC Zagreb, teledirigirani rendgen za dijaskopiju i radiografiju za Krapinske Toplice (šest milijuna kuna), gama kameru za KB Split (3,5 milijuna kuna), obnoviti bolnice u Virovitici, Čakovcu i Slavonskom Brodu, te urediti područne urede HZZO-a.
