Zbog nameta država ne mora štedjeti ni dogodine

Trećim ovogodišnjim rebalansom, kojim je samo povećala prihode, Vlada je nagovijestila da ni u sljedećoj godini ne namjerava značajnije smanjivati državnu potrošnju. Uz činjenicu da troškove države nije prilagodila prihodima, odnosno vratila ih barem na razinu 2007. godine, nego je povećala poreze, Vlada je takvu poruku poslala i objavom plana da joj u sljedećoj godini manjak bude četiri milijarde kuna. Ako sljedeće godine hrvatsko gospodarstvo ne nastavi padati, odnosno ako bude samo stagniralo u odnosu na ovu godinu te ako građani zbog pada plaća i mirovina uz rast PDV-a ne smanje dodatno potrošnju, Vlada bi s novim nametima mogla ostvariti plan o deficitu od četiri milijarde i bez da reže rashode.

Na kriznom porezu na plaće i mirovine te na činjenici da neće morati povećavati, odnosno usklađivati mirovine, država će u sljedećoj godini ubrati 2,12 milijarde kuna, a od veće stope PDV-a nada se prikupiti 1,5 milijardi kuna. Više od 400 milijuna kuna državi bi trebale donijeti trošarine u mobilnoj telefoniji, pa bi njezini prihodi bili nešto veći od 114 milijardi kuna. Rashodi će ipak pasti za koju stotinu milijuna kuna jer će trošak plaća biti manji nego u prvih pet mjeseci ove godine kad su plaće u državnoj upravi i javnom sektoru prije dogovora o smanjenju u travnju bile šest posto veće. No, na tome država može dobiti najviše 500 do 600 milijuna kuna.

Tako bi troškovi države u sljedećoj godini mogli biti oko 118 milijardi kuna, što znači da bi državni proračuun imao deficit od oko četiri milijarde kuna, što bi bilo nešto više od jedan posto BDP-a.

Novi nameti tako bi i dalje odgodili bilo kakve promjene u potrošnji države, jer oni, primjerice, znače da bi se subvencije trgovačkim društvima i poljoprovredi vratile na razinu od sedam milijardi kuna s koje su počele padati prije četiri godine. Cilj je bio da se nastavi smanjenje subvencija do šest milijardi kuna u 2010. godini.

Naši sugovornici iz Vlade brane se tvrdnjom da je nemoguće preko noći smanjivati potrošnju u proračunu koji 80 posto novca potroši na plaće, mirovine, zdravstvo, socijalu, rodiljne naknade, dječji doplatak i subvencije.

No, istovremeno ostavljaju mogućnost da u sljedećoj godini ipak dođe do uštede na izdacima za državnu upravu i javni sektor. Pad BDP-a dva tromjesječja za redom pet i više posto otvara mogućnost da se razgovara o prekidu sporazuma sa sindikatima u javnom sektoru i državnoj upravi. Takve podatke o BDP-u i to za prva dva tromjesječja ove godine Hrvatska bi mogla imati već u rujnu, što znači da bi za dva mjeseca sindikati i Vlada mogli ponovo sjesti za stol i krenuti u razgovore o smanjenju izdataka za državnu upravu. Naši izvori ističu da Vlada vjerojatno neće ići na rezanje osnovice za izračun plaća u državnoj upravi i javnom sektoru, ali bi se moglo razgovarati o smanjenju broja zaposlenih te o kresanju prava iz kolektivnih ugovora, za službe kojima su ti ugovori istekli ili ističu ove godine. Tvrde i to da bi se na taj način također mjesečno mogli uštedjeti deseci milijuna kuna.