Zbog ostavke Sanadera mijenjali prijemne ispite

Nenadana ostavka Ive Sanadera zatekla je i sastavljače pitanja za prijemni ispit na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti (FPZ). Kako nam je otkrila Lidija Kos-Stanišić, profesorica na FPZ-u i jedna od autorica pitanja za prijemni ispit, jedno od pitanja kojim su na fakultetu htjeli provjeriti znanje budućih studenata ticalo se i imena tada aktualnog ministra regionalnog razvoja.

60 posto za prolaz na ispitu

Od studenata se očekivalo da zaokruže ime Petra Čobankovića. No, u međuvremenu je Vladu preuzela Jadranka Kosor, Čobanković je preuzeo Ministarstvo poljoprivrede, a u njegovu je fotelju zasjeo Božidar Pankretić, pa je Uprava fakulteta, kako nam je rekla Kos-Stanišić, morala intervenirati u pitanja.

Prijemni na FPZ-u i Pravu održani su danas, a za prelazak praga kandidati su morali točno odgovoriti na 60 posto pitanja na FPZ-u i 20 posto na Pravu.

Pitanja na FPZ-u sastavljali su profesori na tom fakultetu, a na temelju gradiva iz srednjoškolskih udžbenika. Provjeravalo se znanje iz hrvatskoga jezika, povijesti i politike i gospodarstva. Dodatne bodove studentima je donio test opće kulture koji je sastavljala prof. Kos-Stanišić.

Provjera opće kulture

Pitanjima se htjelo provjeriti čitaju li budući politolozi i novinari novine, odnosno prate li aktualna dnevno-politička događanja te koliko poznaju umjetnost, film, glazbu i sport.

- Kao žena primijetila sam da smo ranijih godina imali pitanja vezana uz sportove koje više prate muškarci, pa sam odabrala sportove koji po mom sudu jednako atraktivni i ženama i muškarcima, kao što su tenis i autoutrke - rekla je Kos-Stanišić.

Podudarnost uspjeha

No hoće li oni koji su odlično riješili test doista biti najbolji studenti? Na to pitanje u potpunosti ne znaju odgovoriti ni na fakultetu. Dekan prof. dr. Vlatko Cvrtila kaže da je prof. Goran Čular sa svojim studentima lani proveo istraživanje koje je pokazalo da postoji podudarnost između uspjeha na prijemnom ispitu i poslije tijekom studija.

Ivo Žanić koji je zajedno s profesoricom Vlastom Erdeljac s Filozofskog fakulteta autor pitanja iz hrvatskoga jezika, kaže da su pri sastavljanju pitanja vodili računa o uravnoteženosti.

- Nastojali smo da u testu budu podjednako zastupljena sva razdoblja književnosti - rekao je Žanić.

Ugledni profesor Ivo Banac, s američkog Yalea, komentirajući test rekao je da smatra da nije bio težak.

- Vidi se da je rađen po američkom uzoru, mada je zrnce teži od onog koji rješavaju američki studenti - rekao je Banac koji je u testu pronašao “besmislena i nepotrebna pitanja”, ali i netočno ponuđene odgovore.

Pogrešan, ali točan odgovor

- Primjerice, potpuno je irelevantno znati na koliko se godina bira pučki pravobranitelj. Nadalje, u pitanju tko je mujezin između krivih odgovora nudi se točan odgovor koji je također djelomično netočan jer u islamu nema svećenstva - rekao je Banac.

Na Pravnom fakultetu nisu htjeli otkriti tko su sastavljači pitanja rekavši da se ugovorom brani otkrivanje imena.