Pojedine hrvatske tvrtke, koje bi se mogle suočiti s velikim brojem bolovanja, zbog toga već osnivaju krizne stožere. Naime, ako samo polovica od 400.000 Hrvata za koje se prognozira da će oboljeti od svinjske gripe budu zaposleni, to bi značilo da će na bolovanju završiti svaki sedmi zaposleni.
Osakaćeni BDP
Prema predviđanjima Oxford Economics, svinjska bi gripa bruto domaći proizvod (BDP) zone eura ove godine mogla osakatiti za tri posto. Preslikamo li tu prognozu na Hrvatsku, čije je gospodarstvo pupčanom vrpcom vezano uz ono u zoni eura, gospodarski pad od tri posto značilo bi da bi se hrvatski BDP u 2009. mogao smanjiti za čak 10 milijardi kuna. Ta se računica temelji na procjeni da će hrvatski BDP u ovoj godini iznositi oko 334 milijarde kuna, koliko očekuju analitičari.
Ipak, prognoze drugih analitičara nešto su umjerenije. Tako, primjerice, u londonskom The Economist Intelligence Unitu (EIU), skupini stručnjaka vezanih uz tjednik The Economist, očekuju da bi epidemija svinjske gripe mogla uzrokovati gospodarske gubitke u zemljama koje pogodi do 1,5 posto BDP-a. Prenesemo li te prognoze i na Hrvatsku, ispada da bi hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini, u slučaju epidemije svinjske gripe, moglo izbubiti do pet milijardi kuna.
- Epidemija svinjske gripe predstavlja realnu opasnost za naše gospodarstvo, jer Hrvatska i inače ima nisku razinu zaposlenosti i puno bolovanja. Masovno širenje te bolesti negativno bi se odrazilo i na proračun, jer bi zbog nje pao promet u trgovini, kafićima i restoranima, što bi rezultiralo i manjim prihodima od PDV -a, ali i većim izdacima za zdravstvo - upozorava Damir Novotny, neovisni ekonomist.
I turizam velika žrtva
Dodaje kako se slaže s prognozama da bi epidemija svinjske gripe mogla prouzročiti pad hrvatskog BDP-a do 1,5 posto. Pritom bi vjerojatno najpogođeniji bio sektor usluga, posebno turizam, ali i trgovina. S druge strane, među rijetkim dobitnicima mogla bi se naći farmaceutska industrija.
- Zdravi ljudi izbjegavali bi odlazak u trgovine, restorane i kafiće, jer bi se bojali zaraze. Dodatni je uteg što se epidemija svinjske gripe događa u vrijeme recesije, kada je naše gospodarstvo ionako vrlo ranjivo - zaključuje Novotny.
Da bi turizam mogao biti najveća žrtva epidemije svinjske gripe, kaže se i u jednoj studiji Svjetske banke. No, u toj međunarodnoj financijskoj instituciji upozoravaju i na negativne učinke koje bi svinjska gripa mogla imati na radnu disciplinu, s obzirom da bi mogla rezultirati velikim brojem bolovanja i izostanka s posla.To bi moglo pogoditi upravo Hrvatsku koja ionako već ima iznimno visoke stope bolovanja. Naime, prošle je godine dnevno na bolovanju bilo 57.795 radnika što znači da je svaki zaposleni Hrvat lani na bolovanju proveo 11,47 radnih dana. Svinjska gripa ove bi godine te brojke mogla značajno povećati.
Cijepljenje na račun tvrtki
Dok dio tvrtki u Hrvatskoj uopće ne razmišlja o mogućoj epidemiji svinjske gripe, drugi se za to ozbiljno pripremaju. U T-HT-u su čak oformili i središnji stožer te je izrađen plan kontinuiteta poslovanja za slučaj oboljenja četvrtine ili više zaposlenih radnika. Svinjskom gripom u T-HT-u zajednički se bave odjeli korporativne sigurnosti i ljudskih resursa.
- U T-HT-u se svakodnevno prate izvještaji te strategije suzbijanja i sprečavanja H1N1 gripe u Hrvatskoj objavljeni na službenim stranicama Ministarstva zdravstva te HZZO-a - potvrdili su nam u toj tvrtki.
Također, u T-HT-u planiraju i ove godine radnicima ponuditi mogućnost cjepiva protiv ‘obične’gripe, a isto najavljuju i u koncernu Agrokor.
- Kao i proteklih godina organizirat ćemo cijepljenje zaposlenih protiv gripe. Za sada koncern Agrokor nije razvijao nikakvu posebnu strategiju vezano uz svinjsku gripu - kažu u Agrokoru.
Za razliku od korporativnog sektora, u državnoj upravi, čini se, ne strahuju od epidemije svinjske gripe. U Ministarstvu gospodarstva kažu nam da nisu pripremili nikakav krizni plan, koji bi gospodarstvu trebao pomoći u hrvanju sa svinjskom gripom.
- Nemamo nikakav plan za svinjsku gripu, niti ga mislimo raditi. Istraživanja pokazuju da je “obična” gripa opasnija od svinjske - kaže Tomislav Mazal, glasnogovornik Ministarstva gospodarstva.
No, stručnjaci upozoravaju da bi se država ipak trebala pripremiti za epidemiju svinjske gripe, jer bi ona mogla izrazito negativno utjecati na gospodarstvo. Plan države, ističe Novotny, trebao bi sadržavati i novac kojim bi država pokušala umanjiti štetu koju će trpjeti gospodarstvo.
Najgore će proći SAD
Epidemija svinjske gripe posebno bi se negativno mogla odraziti na posljednje tromjesečje ove i prvo tromjesečje sljedeće godine.
Poseban je problem što se njeno izbijanje “targetira” u vrijeme Božića, kada bi potrošnja trebala rasti. Time će svinjska gripa otežati izlazak iz recesije.
Svinjska bi gripa najveći danak mogla ubrati u SAD-u, zemlji koja daje trećinu svjetskog BDP-a.
Naime, prema nekim prognozama, epidemija virusa H1N1 SAD bi moglo stajati čak pet posto BDP-a. Velik je rizik i za zemlje u Latinskoj Americi, posebno članice Mercosura - Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.
