Zdravstveni karton Dalmacije: Od raka najviše umiru Zadrani

Zadarska županija zdravstveno je najnesigurnija, a Splitsko-dalmatinska najsigurnija u Dalmaciji. Tako barem proizlazi iz posljednjih podataka o mortalitetu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), prema kojima se najviše umire na zadarskom području, gdje je godišnja stopa mortaliteta 1107 umrlih na sto tisuća stanovnika.

Slijedi Šibensko-kninska županija sa stopom od 1013, zatim Dubrovačko-neretvanska s 1006, i Splitsko-dalmatinska s 967 umrlih na sto tisuća stanovnika. No, i u Zadarskoj županiji, iako ima najlošiju statistiku u Dalmaciji, još uvijek se umire manje nego u ostalim dijelovima države − hrvatski je prosjek, naime, 1180 umrlih na sto tisuća stanovnika.

Glavni uzroci smrtnosti jednaki su za cijelu Dalmaciju – na prvom su mjestu bolesti cirkulacijskog sustava, ponajprije srčani i moždani udar, a na drugom zloćudne bolesti, i u te dvije skupine spada čak dvije trećine svih smrtnih slučajeva. Na trećem su mjestu ozljede i trovanja, slijede bolesti dišnog sustava, uglavnom upala pluća, bronhitis i emfizem, a kao peti uzrok smrtnosti navode se bolesti probavnog sustava, od kojih najviše života odnosi kronična bolest jetre.

Šibenčani slabog srca

Međutim, iako su uzroci jednaki, stope po županijama se razlikuju. Primjerice, smrtnost od bolesti srca i krvnih žila u Splitsko-dalmatinskoj županiji (432 umrlih na sto tisuća) značajno je niža od ostatka Dalmacije, a najveću šansu za smrtni ishod nakon srčanog ili moždanog udara imaju stanovnici Šibensko-kninske županije (649). Od malignih bolesti, pak, ukupno gledajući, najviše umiru Zadrani (259), a najmanje Dubrovčani (240), no rak pluća najviše života godišnje odnosi u Splitsko-dalmatinskoj, a rak dojke u Zadarskoj županiji.

Razlike su osjetne i kod dijabetesa, koji najviše ubija Šibenčane, a najmanje Dubrovčane, dok je upala pluća najsmrtonosnija za Splićane, a najmanje za Dubrovčane. I kod smrtnosti od duševnih poremećaja, uključujući i one uzrokovane alkoholom i drogama, također prednjače stanovnici Splitsko-dalmatinske, a na začelju su stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije. Dubrovčani, međutim, u najvećem postotku godišnje stradavaju u prometnim nesrećama, a najmanja je stopa mortaliteta zbog nesreća u prijevozu u Šibensko-kninskoj županiji. Samoozljeđivanja, pak, najviše života odnose u Zadarskoj, a najmanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Dr. Vrdoljak: Smrtnost od tumora možemo znatno smanjiti

− Među našim stanovnicima prednjači rak pluća, kod kojega je smrtnost, kad se dijagnosticira, visokih 90 posto − komentira prof. dr. Eduard Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva. On ističe kako primarnom i sekundarnom prevencijom (nepušenjem, redovitom tjelovježbom, zdravom prehranom i ranom detekcijom) trebamo raditi na promjeni strukture tumora i postići, primjerice, da rak prostate, koji je visoko izlječiv, bude znatno češći od raka pluća, čime se ukupna smrtnost od raka može smanjiti za pedeset posto.

Dr. Mirić: Bližimo se prosjeku EU-a

Splitsko-dalmatinska županija se po smrtnosti od srčanog udara (151) približava europskom prosjeku od 120 umrlih na sto tisuća stanovnika, tvrdi kardiolog prof. dr. Dinko Mirić. Napominje da je smrtnost nakon infarkta u posljednjih 18 godina smanjena s 20 na 7,5 posto, za što su zaslužne preventivne mjere.