Zelena akcija: Primjedbe vezane uz izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji

#Člankom 8. stavkom 2. izmjena predlaže se izmjena članka 38. stavka 2. ZPUG
Protivimo se brisanju stavka 2. te smatramo da ga u cijelosti treba zadržati. Time se i dalje omogućava zavodima da, pored ostalih poslova navedenih u stavku 1., izrađuju sve kategorije strateških planova, što je nužno zbog očuvanja integralnog i interdisciplinarnog sustava prostornog planiranja:

• izradom planova osigurat će se egzistencija i razvoj zavoda do postupne uspostave cjelovitog sustava planiranja prostornog uređenja koje predviđa Zakon, a koji zasada nije zaživio u praksi
• na taj se način omogućava bolja iskorištenost kapaciteta odnosno racionalnije poslovanje zavoda (koje financira područna razina),
• to može značiti i izradu jeftinijih strateških planova nego isključivo na tržištu
• također se tako održava stručna opremljenost potrebna za obavljanje ostalih funkcija zavoda.
• biroi koji na tržištu mogu dobivati poslove izrade strateških prostornih planova nisu svojom ekipiranošću dostigli stručnu razinu koja garantira kvalitetu (tim biroima je najčešće urbanističko planiranje sekundarna djelatnost, a ne primarna, kao zavodima).

#Člankom 9. stavkom 1. Izmjena predlaže se izmjena članka 40. stavka 5. ZPUGa
Predlažemo da se propiše oslobađanje od odgovornosti za odgovornog voditelja samo u slučaju kada je pisano upozorio nositelja izrade i urbanističku inspekciju. Radi se o situaciji koja u slučaju da je provedena suprotno odredbama ovog zakona, drugih propisa ili pravila struke može imati značajan utjecaj na živote ljudi. Zbog važnosti zaštite tog interesa nije opravdano pouzdati se samo u procjenu i savjest nositelja izrade jer je nositelj izrade motiviran prvenstveno maksimaliziranjem profita i minimaliziranjem troškova, a ne smije se dopustiti da životi i sigurnost ljudi, a u krajnjoj liniji i zakonitost ne budu adekvatno zaštićeni radi utjecaja tih interesa.

#Člankom 10. stavkom 1. Izmjena predlaže se izmjena članka 51. stavka 1. podstavka 2. ZPUGa
Utjecaj ovakvog amandmana, ukoliko bi se izglasao, po nama bi se najbolje mogao opisati kao zabranu komercijalnog korištenja sunčeve energije na otocima i obali. Takvu zabranu smatramo potpuno neprihvatljivom, a predloženi amandman šokantnim primjerom potpunog ne shvaćanja razvojnih i energetskih trendova u Europi i svijetu.

Smatramo postojeću zabranu korištenja energije vjetra u ZOP-u za sada prihvatljivom, ukoliko se odnosi na velike projekte koji bi značajno utjecali na krajobraz otoka i obale. Zabrana iskorištavanja snage vjetra malim vjetrenjačama za vlastite potrebe čini nam se neopravdana, a kako se trenutno često i krši, smatramo kako male vjetrenjače treba „dekriminalizirati“.
Problematika korištenja obnovljivih izvora energije na području ZOP-a složeno je pitanje koje se ne može regulirati jednom stavkom u nekom zakonu, nego, nakon što se sveobuhvatnom raspravom stručne i zainteresirane javnosti definiraju jasni ciljevi, elaboriranim pravilnikom.
Za potrebe rasprave o tekstu novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji, Zelena akcija predlaže sljedeći tekst amandmana:
- iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju osim za vlastite potrebe na postojećoj zgradi ili građevnoj čestici postojeće zgrade,

#Člankom 10. stavkom 3. Izmjena predlaže se izmjena članka 51. stavka 2. podstavka 3. ZPUGa
Ovim izmjenama dopušta se povećanje gradnje u zaštićenom obalnom području mora do 100% (sa 200 m2 na 400 m2) te se smanjuje propisana udaljenost od obalne crte za 200% odnosno za 100% na otocima, a bez ikakvog objašnjenja koji je razlog ovih izmjena. U prijašnjem zakonu smisao ove odredbe bio je u omogućavanju obiteljskim gospodarstvima da uz minimalne zahvate u vrijedno i zaštićeno obalno područje lakše obavljaju svoju djelatnost. Povećanjem površine dopuštenog zadiranja u to vrijedno i zaštićeno područje, kao i omogućavanje istog pravnim osobama registriranim za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, dakle komercijalnim subjektima sa pojačanom gospodarskom aktivnošću, zaobilazi se smisao navedene odredbe. Nerazmjerom u vrednovanju nužnosti intenzivne gospodarske aktivnosti u zaštićenom obalnom području naspram potrebi zaštite zaštićenog obalnog područja povrijeđeno je i načelo prostorne održivosti razvitka: "da se sprječava prevladavanje interesa pojedinih djelatnosti na račun uravnoteženosti razvoja, biološke raznolikosti, zaštite okoliša i potreba drugih korisnika prostora." (članak 9. ZPUG-a).
Slažemo se sa poticanjem djelatnosti prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, ali se protivimo da se isti ustupci pružaju pravnim osobama registriranim za obavljanje poljoprivredne djelatnosti jer bi se takva odredba mogla koristiti za razne malverzacije tj. za objekte koji u stvarnosti nemaju poljoprivrednu namjenu

#Člankom 11. izmjena predlaže se izmjena članka 52. stavka 1. ZPUGa
Iako je namjera izmjena ovog članka bila planiranje golf igrališta u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja sportske namjene, umjesto na izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja i površinama unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene smatramo da ovom intervencijom nije postignut takav cilj. Naime, članak 52. stavak 1. ZPUG-a ne definira koje vrste građevina se mogu graditi u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene već samo definira određene uvjete za neke od njih. Dakle, činjenica da se golf igrališta više ne spominju pod člankom 52. stavak 1. nipošto ne znači, sama po sebi, da se golf igrališta ne mogu planirati u područjima takve namjene. Naime, kada bi to bilo točno dosljedna provedba tog pravila bi značila da se u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene ne mogu planirati niti apartmani niti vile jer ih članak 52. stavak 1. također ne spominje. Dakle cilj koji se postigao predloženim izmjenama je upravo suprotan- golf igrališta je i dalje moguće graditi čak uz manje restriktivne uvjete. Predlažemo usvajanje članka koji će decidirano i nedvosmisleno propisati igrališta za golf isključivo u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja sportske namjene na način na koji je to učinjeno za (T) zone u članku 71. ZPUG-a.

#Člankom 11. stavkom 4. Izmjena predlaže se izmjena članka 52. stavka 2. podstavka 2. ZPUGa
Predloženom izmjenom predlaže se ukidanje ograničenja od 80 kreveta za pojedinačne građevine ugostiteljsko-turističke namjene u ZOP-u u građevinskom području naselja unutar površina mješovite namjene. Smatramo da ne bi bilo primjereno, a ni u skladu smislom posebnog zaštićivanja zaštićenog obalnog područja kao prostora koji uživa naglašenu zaštitu države, dopustiti mogućnost neograničenog planiranja ugostiteljsko-turističkih kapaciteta u tom području. Treba imati na umu i činjenicu da se radi o području naselja, dakle prostoru koji kao primarnu funkciju ima stalno stanovanje. Predlažemo stoga da ograničenje broja kreveta ostane uz eventualno povećanje broja dopuštenih kreveta po objektu (npr. 100).

#Člankom 11. stavkom 7. Izmjena predlaže se izmjena članka 52. stavka 4. ZPUG-a, dodaje se podstavak 3.
Budući da je na golf igralištima moguće graditi objekte smatramo da odredba da golf igralište bude udaljeno 25 metara od obalne crte ne pruža dovoljnu zaštitu te je u neskladu sa odredbama ovog zakona kojima se takvo građenje zabranjuje. Predlažemo stoga usklađenje sa odredbom članka 51. stavka 2. podstavka 3. ZPUG-a.

#Člankom 12. stavkom 1. Izmjena predlaže se izmjena članka 58. stavka 2. podstavka 2. ZPUGa
Izbacivanjem izvoda iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja iz priloga prostornog plana slabi se Načelo vertikalne integracije i usuglašavanja interesa. Osim što ovakva odredba smanjuje preglednost dokumentacije i mogućnost kontrole ona i usporava cijeli postupak jer je za ustanovljenje usklađenosti sa dokumentima uređenja šireg područja potrebno pribavljati dodatnu dokumentaciju.

#Predlažemo da se briše članak 71. stavak 2. podstavak 3. alinjea 3. ZPUG-a.
Navedenom se odredbom predviđaju golf igrališta kao dio područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja u zoni (T3). Naime, potrebno je uskladiti navedenu odredbu sa odredbom članka 52. stavka 4. podstavka 3. kojom se golf igrališta predviđaju kao 'izdvojena građevinska područja izvan naselja sportske namjene'.

#Predlažemo da se u stavku 4. članka 71. ZPUG-a poslije riječi "ugostiteljsko-turističke" dodaju riječi "te sportsko-rekreacijske" tako da novi stavak 4. glasi:
"(4) Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke te sportsko-rekreacijske namjene izvan naselja ne mogu se etažirati."
Naime, kao što smo ranije u tekstu objasnili predlažemo da se golf igrališta planiraju samo kao sadržaji sportske namjene. Protivimo se mogućnosti etažiranja građevina na igralištima za golf jer je svrha bilo koje od tih građevina da služi kao pripadak igrališta za golf, dakle da u svakom pogledu prati sudbinu golf igrališta. U suprotnom otvara se mogućnost prikrivene apartmanizacije pod krinkom izgradnje golf igrališta, a građenje bilo kakvih drugih smještajnih kapaciteta ozbiljno ugrožava popunjenost već postojećih kapaciteta u turizmu. Podsjećamo da je borba za njihovu puniju iskorištenost i veću popunjenost stalni izazov hrvatskog turizma. Ukoliko je svrha građenja golf igrališta poboljšanje turističke ponude, a ne mešetarenje nekretninama na što se svela u praksi, golf igrališta je onda potrebno planirati na način da ih se stavi u funkciju popunjenja postojećih kapaciteta. U tom smislu su moguća razna rješenja koja bi honorirala činjenicu investiranja u turističke kapacitete koje investicije su od interesa za Republiku, ali isplative tek kroz duže razdoblje na način da takvim investitorima omogući diverzifikaciju njihove turističke djelatnosti olakšavajući im uvjete izgradnje golf igrališta kao objekata sportske namjene.

#Člankom 18. stavkom 3. izmjena dodaju se članku 71. ZPUG-a stavci 5., 6. i 7.
Navedenim stavcima omogućava se etažiranje turističkih građevina namijenjenih isključivo smještaju. U javnosti su se pojavile spekulacije da je etažiranje turističkih građevina bilo moguće i prije predloženih izmjena zakona. Etažiranje je uređeno Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 091/1996, NN 073/2000, NN 114/2001, NN 079/2006, NN 141/2006, NN 146/2008, NN 038/2009 i NN 153/2009) kao općim zakonom koji uređuje taj institut i to člancima 43, 47, 53, glavom IV. Zakona (članci 66 do 99) te člancima 370 do 373. Navedeni zakon uređuje pojam etažnog vlasništva, opće pretpostavke za uspostavu, postupak uspostave te ovlaštenja etažnih vlasnika. Navedeni zakon kao akt opće prirode ne bavi se specijalnim slučajevima etažiranja. Mogućnost etažiranja u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene bila je dosad uređena ZPUG-om čl. 71. stavkom 4. na način da je bila izrijekom zabranjena. Dakle, predložene izmjene članka 71. ZPUG-a predstavljaju novinu koja je upravo suprotna dosadašnjem tretiranju te tematike. Jedan od opravdanja za ove izmjene koji se mogao čuti u javnosti je i potreba usklađenja sa svjetskim trendovima u području turističke djelatnosti uvođenjem instituta tzv. "timeshare-a". Uvažavamo potrebu usuglašenja sa razvojnim trendovima, ali naglašavamo da se takvo usuglašenje treba provesti obvezno-pravnim uređenjem. Navedena problematika je prepoznata i na razini Europske Unije tako da su Europski Parlament i Vijeće donijeli Direktivu 2008/122/EC o zaštiti potrošača u vezi sa određenim aspektima timeshare-a, dugoročnih turističkih proizvoda, preprodaje i ugovora o zamjeni (Directive on the protection of consumers in respect of certain aspects of timeshare, long-term holiday product, resale and exchange contracts). Navedena direktiva propisuje uređenje instituta timeshare-a ugovornim odnosom. Nadalje u članku 3. stavku 4. direktive stoji da se timeshare ugovori i dugoročni turistički proizvodi neće reklamirati niti nuditi na prodaju kao investicija.
Nadalje, smatramo nedopustivim da se neposredno nakon najave ukidanja Zakona o igralištima za golf uvodi odredba koja će omogućiti etažiranje turističkih smještajnih kapaciteta ovaj put ne samo na igralištima za golf nego u svim zonama turističke namjene. Upravo je ta mogućnost bila sporna kod zakona o igralištima za golf, a sada se pokušava uvesti u puno širem opsegu.

Mogućnost etažiranja smještajnih kapaciteta u područjima ugostiteljsko-turističke namjene, a posljedično i mogućnost prodaje ne tržištu tako etažiranih građevina problematična je iz više razloga. Prvenstveno otvara se veći prostor za špekulacije zemljištem jer zemljišta za turističko-ugostiteljske namjene koja nisu dosad bila naročito cijenjena- zbog njihove ograničenosti isključivo za turističko-ugostiteljske djelatnosti koje djelatnosti su isplative tek kroz duže vremensko razdoblje- sada izmjenama zakona višestruko dobivaju na vrijednosti zbog mogućnosti izgradnje i prodaje nekretnina na tim područjima. Ovime se u nepravedan položaj na tržištu stavljaju svi oni investitori koji su držeći se zakona i postupajući u dobroj vjeri te vjerujući u stabilnost pravnog poretka izgradnju i prodaju nekretnina krenuli ostvarivati isključivo na za to predviđenim, a uslijed toga i iznimno skupljim, područjima planiranim za građevinsku izgradnju. Nadalje, stavljaju se u nepravedan položaj i turistički poduzetnici koji su investirali u hotele na području naselja, jer dok oni svoju investiciju u hotel mogu isplaćivati samo kroz bavljenje turističkom djelatnošću, investitori u hotele u turističkim područjima to mogu raditi i prodajom etažiranih vila i drugih smještajnih kapaciteta u turističkom području. Nadalje, mogućnost etažiranja i prodaje vila i drugih smještajnih kapaciteta u turističkim područjima omogućava apartmanizaciju te mogućnost nezakonitog diskriminiranja građana Republike Hrvatske stavljanjem na tržište tako izgrađenih jeftinijih nekretnina. Naime, građanima se u zamjenu za politička prava reprezentacije i demokratskog sudjelovanja u društvenom životu - koja prava se ostvaruju kroz tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave- nude jeftinije nekretnine na turističkim područjima pod upravom voditelja takovog naselja. Time se omogućuje stvaranje "sivih zona" urbaniteta izuzetih iz demokratskog života zajednice.

#Člankom 20. Izmjena predlaže se izmjena članka 75. ZPUG-a, dodaje se stavak 3.
Predlažemo da se u dodanom stavku 3. riječi "ne može" zamijene riječima "može". Smatramo da bi bilo štetno propisati apsolutno zabranu jer se detaljnim planom uređenja znatno preciznije mogu definirati izgled određenog područja. Radi situacija u kojim se isto ne može postići urbanističkim planom uređenja predlažemo da se ostavi mogućnost donošenja detaljnog plana uređenja.
Stoga bi novi stavak glasio:
(3) Na području za koje je donesen urbanistički plan uređenja može se donijeti detaljni plana uređenja, a obvezatan je za provođenje urbane komasacije.


#Člankom 23. Izmjena predlaže se izmjena članka 78. ZPUG-a., dodaje se novi stavak 3.
Omogućavanjem da se odlukom o izradi provedbenog dokumenta prostornog uređenja odredi uži obuhvat od obuhvata određenog dokumentom prostornog uređenja šireg područja omogućava se stihijsko i nekordinirano uređenje prostora. Ova pojava poznata je u urbanizmu kao 'točkasto planiranje'. Za nju je karakteristično udovoljavanje partikularnim interesima bez uzimanja u obzir šire slike. Predlažemo izostavljanje cijelog novo predloženog stavka 3.

#Člankom 28. Izmjena predlaže se izmjena članka 85. stavka 3. ZPUG-a., dodaje se stavak 4.
Apsolutno se protivimo predloženoj izmjenom u dijelu gdje se predviđa svojevrsni automatizam u usklađivanju prostornog plana sa dokumentom prostornog uređenja šireg područja jer je predviđeno isključivanje javnosti iz ovog postupka. Ovo je posebno nedopustivo u svjetlu članka 60. stavka 4. ZPUG-a (nakon izmjena) koji propisuje: "Dokumentom prostornog uređenja užega područja mogu se propisati stroži kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru, odnosno viši prostorni standardi od onih propisanih dokumentom prostornog uređenja širega područja, te se ne moraju planirati sve namjene prostora određene dokumentom prostornog uređenja širega područja kao mogućnost."

#Člankom 30. Izmjena predlaže se izmjena članka 88. ZPUG-a.
Protivimo se bilo kakvom skraćivanju, ionako kratkih i nedovoljnih, rokova za sudjelovanje javnosti. Ovim se neće znatno ubrzati postupak, a svrha sudjelovanja javnosti na način da ona stvarno može utjecati na donošenje odluka je upravo poboljšanje kvalitete tako iznađenih rješenja.

#Člankom 34. Izmjena predlaže se izmjena članka 98. ZPUG-a.
Protivimo se stavljanju u nadležnost župana davanje suglasnosti na prostorne planove lokalne razine. Naime, to otvara mogućnosti za razne političke manipulacije i ucjene, pogotovo u slučajevima kada župan i predstavnici lokalne razine koji od župana trebaju dobiti suglasnost pripadaju različitim političkim opcijama. U izrazito antagoniziranim slučajevima ovo može dovesti do potpune paralize odlučivanja. Nadalje, pozicija župana je politička pozicija i župan ne mora imati stručne kvalifikacije na osnovi kojih bi dao svoju suglasnost. Njegova suglasnost je dakle motivirana samo politički te u slučaju suprotstavljanja politici predstavnika niže razine predstavlja nedopušteno zadiranje u domenu slobode kreiranja politike predstavnika lokalne vlasti. Ta njihova sloboda mora biti ograničena jedino zahtjevima struke, a unutar sustava vlasti takvu kontrolu može osigurati jedino Ministarstvo kao stručna institucija Države. Predlažemo stoga odbacivanje predloženih izmjena i ostanak pri starom sistemu uređenja ovih odnosa.

#Člankom 44. Izmjena predlaže se brisanje stavka 4. članka 108. ZPUG-a te izmjena stavka 5. koji postaje stavak 4.
Navedenom izmjenom uvjeti za pribavljanje mišljenja povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti ograničavaju se na području velikih gradova samo za idejne projekte za smještajne i prateće građevine ugostiteljsko-turističke namjene planirane u prostornim cjelinama obuhvata s više od 5 ha koji nisu izrađeni na temelju provedenog natječaja. Dok ima smisla postaviti ovakvo ograničenje za područje županije jer se upravo na županijskoj razini uglavnom i planiraju područja ugostiteljsko-turističke namjene uvođenjem ove izmjene ukida se kontrola uspješnosti projekta za sva druga područja namjene u velikom gradu. Ovom odredbom ukida se kontrola uspješnosti upravo najintenzivnije vrste izgradnje na području gradova i one koja ima najviše utjecaja na postizanje visokih prostornih standarda uređenja. Podsjećamo ovdje na stav Ministarstva o važnosti provođenja kontrole uspješnosti projekta:
"Upravno tijelo koje izdaje dozvole za gradnju ne odlučuje o uspješnosti projekta. To je zadaća struke i upravo zato se osnivaju povjerenstva. Projektirati ne bi trebali investitori, nego struka."
(portal www.net.hr, 16. ožujka 2008. godine).

#Člankom 59. stavkom 1. izmjena predlaže se izmjena članka 128. stavka 1. podstavka 1. ZPUGa
Predloženim izmjenama obvezuju se jedinice lokalne i područne samouprave da prodaju zemlju u svom vlasništvu mimo provođenja javnog natječaja za potrebe formiranja neizgrađene građevne čestice, ako taj dio ne prelazi 50% površine planirane građevne čestice! Smatramo nedopustivim da se neposredno nakon najave ukidanja Zakona o igralištima za golf iz razloga na koje smo mi opetovano upozoravali sporne provizije tog zakona sada još i proširuju u drugim zakonima.
Predlažemo ukidanje bilo kakve mogućnosti prodavanja zemlje u vlasništvu tijela državne vlasti i države bez javnog natječaja jer takve pogodbe imaju veliki koruptivni potencijal nerazmjeran cilju koji se želi postići.

#Člankom 62. izmjena predlaže se izmjena članka 179. stavka 3. ZPUG-a
Predloženom izmjenom ukida se zabrana da projektant bude zaposlenik izvođača na istoj građevini. Zajedno sa promjenama članka 108. stavka 4. ZPUG-a (članak 44. izmjena) kojim se ograničava mogućnost ocjene arhitektonske uspješnosti rješenja i odredbama članka 192. (članak 69. izmjena) ova odredba predstavlja značajan pritisak na neovisnost, a kao posljedicu toga i kvalitetu, obavljanja projektantske djelatnosti. Naime, smisao odredbe čije se brisanje predlaže je da se odvoje suprotstavljeni interesi investitora- profit, od interesa projektanta- postizanje najviših standarda u obavljanu svoje djelatnosti. Uzete zajedno predložene izmjene predstavljaju značajan i nerazmjeran ustupak ekonomskim interesima i utjecajima tržišta nauštrb prostornih standarda, načela ZPUG-a (načela prostorne održivosti razvitka; načela javnog interesa) i javnog interesa.

#Člankom 69. izmjena predlaže se izmjena članka 192. ZPUG-a
Ovom promjenom dalje se slabi mogućnost stručne kontrole i mogućnost neopravdanog utjecaja izvođača na kvalitetu ahitektonske izvedbe. Naime, ukoliko izvođač ne mora pribaviti mišljenje projektanta idejnog projekta o usklađenosti tog idejnog projekta sa glavnim projektom otvara se mogućnost da motiv za mijenjanje izrađivača tih dvaju projekata bude izvođačevo odbijanje da udovolji traženim stručnim standardima. Čak i kad je ista osoba izrađivač i idejnog i glavnog projekta već samo uvođenje ovakve mogućnosti stavlja projektanta u neravnopravan, nesamostalan i ovisan položaj u obavljanju svoga posla.

#Člankom 70. izmjena predlaže se brisanje stavka 2. članka 193. ZPUG-a
Predlažemo da se ne mijenja stavak 2. članka 193. ZPUG-a. Smatramo da je za kvalitetnu provedbu objedinjenih uvjeta zaštite okoliša nužno da glavni projekt sadrži i tehničko tehnološko rješenje.

#Člankom 73. izmjena predlaže se brisanje članka 199. ZPUG-a
Predložena izmjena uzeta zajedno sa predloženim izmjenama članaka 108. stavka 4., 179. stavka 3. i članka 192. ZPUG-a predstavljaju značajan i nerazmjeran ustupak ekonomskim interesima i utjecajima tržišta nauštrb prostornih standarda, načela ZPUG-a (načela prostorne održivosti razvitka; načela javnog interesa) i javnog interesa. Snažno se protivimo svim navedenim izmjenama.

#Člankom 83. izmjena predlaže se izmjena članka 219. ZPUG-a, povezano sa čankom 87. izmjena kojim se mijnja članak 232. ZPUG-a
U praksi se kao izrazito problematično pokazalo obročno naplaćivanje komunalnog i vodnog doprinosa. Ukoliko se dopusti izdavanje građevinske dozvole prije uplate komunalnog i vodnog doprinosa Država ostaje bez poluge kojom bi zahtijevala ispunjenje tih obveza. Mogućnost prodaje takve građevine još više komplicira mogućnost naplate duga.

#Člancima 90. i 91. izmjena predlaže se brisanje članaka 241. do 248. ZPUG-a
Budući da smatramo da je sasvim neprimjereno stubokom mijenjati sistem legaliziranje nezakonitih građevina umjesto njegova poboljšanja i daljnjeg razvijanja, te da se takvim činom ugrožava i pravna sigurnost te pravna predvidivost koje predstavljaju osnovna načela pravnog poretka protivimo se izmjeni članaka 241. do 248. ZPUG-a kao i što se u cijelosti protivimo donošenju ovakvog Prijedloga zakona o postupanju s nezakonitim zgradama.

#Člankom 95. izmjena predlaže se dodavanje članka 257b. iza članka 257a. ZPUG-a
Predloženom izmjenom pojašnjava se odredba članka 257a. na način da se pravo na žalbu protiv uporabne dozvole daje samo investitoru odnosno vlasniku građevine. Smatramo da se uporabom građevine, pa makar ona i bila u skladu sa svim dokumentima koji su prethodili ishođenju uporabne dozvole, znatno utječe na prava zainteresiranih stranaka. Stoga smatramo da pravo žalbe treba dati svim osobama iz članka 110. stavka 2. ZPUG-a uz ograničenje da tako izrečene žalbe ne odgađaju izvršenje uporabne dozvole.