Redatelj Philip Kaufman uvijek je bio sklon seksualnim temama nabijenim frivolnošću i bizarnim zapletima u kojima se isticalo izrugivanje dvoličnošću pojedinaca i društva u cjelini, a da bi postigao potpunu uvjerljivost obično je posezao za čvrstom literarnom podlogom ili biografijama slavnih. Tako pamtimo njegove izazovne filmove "Nepodnošljiva lakoća postojanja", te "Henry i June", ali čini se da je ovim posljednjim definitivno nadmašio samoga sebe, dajući oduška sputanim strastima, fobijama i željama.
Riječ je o filmu "Quills" koji se bavi jednim dijelom života Marquisa de Sadea u njegovim poodmaklim godinama dok je boravio u sanatoriju Charenton, specijaliziranim za osobe s mentalnim problemima. Premda su dijelovi biografije istiniti, kao i neki likovi u njoj, filmska priča je ipak fikcija, nastala prema kazališnom djelu Douglasa Wrighta koji je i scenarist filma. Već sama atmosfera 18.
stoljeća ispunjenog mrakom, perverzijama i nasiljem s jedne strane, te kičastim kostimima i mračnim ambijentima s druge, prava je provokacija za svakog autora, a posebno ako je u središtu zbivanja lik provokativnog Marquisa, jednog od najekscentričnijih pisaca svog vremena čije ime je postalo sinonim za sadizam jednu od naj- žešćih i najokrutnijih vještina mučenja.
Za naslovnu ulogu Kaufman je izabrao sjajnog Geoffreya Rusha (dobitnik Oscara za ulogu u filmu "Shine" koji igra de Sadea kao sebičnog, prgavog svadljivca, provokatora i lajavca koji sjedi u svojoj ćeliji i maltretira sve oko sebe, ili ih iskorištava za svoje hirove.
Premda naoko izoliran i u kavezu života, on prema potrebi izigrava dandya, ili sentimentalca, napasnika ili žrtvu, a istovremeno ima sve, što mu treba i što zatraži: svoja guščja pera za pisanje, tintu, papir, svoju fotelju, piće, hranu...
A posebno mu pomaže vedra i jedra, razigrana mlada pralja Madeline LeClerc (najbolja uloga Kate Winslet, do sada) koja šverca njegove rukopise izdavaču. Tako de Sadeove opscene knjige nesmetano izlaze, na opće zgražanje francuske javnosti.
Upravo zato u sanatorij biva upućen Dr. Royer Collard, "specijalist za ukroćivanje divljih i nepodobnih" (ciničan i opasan Michael Caine). I od tada prestaje autorska i ljudska sloboda koja je vladala sanatorijem pod upravom dobroćudnog i miroljubivog, ali naivnog svećenika Abbe de Coulmiera (izvrstan Joaquin Phoenix).
Nastupa kaos, počinje diktatura i rat izdržljivosti, ali i konflikt ideologija i poimanja vlasti i slobode, humanosti i nasilja, dvoličnosti i iskrenosti. Premda na trenutke predugačak u dijalozima i ekshibicijama, ovaj film otvara nekoliko pitanja oko de Sadea: je li on kriminalac? Luđak? Vizionar? Po onome kako ga igra Geoffrey Rush, on je bučan tip, sklon najžešćoj perverziji, neodgojen ali ne opak.
Ovaj film, ma kako mračan bio, na svoj (kaufmanovski) način slavi umjetnost, slobodu i neobuzdan duh seksualnosti. Nije to nikakvo epsko raspredanje o de Sadeovim erotskim idejama, nego o zabranama i cenzurama kojima je de Sade bio izložen.
Film se već prikazuje u zagrebačkim kinima, čak nekoliko dana prije Berlina, pa se svatko može upoznati s ovom najnovijom i poprilično žestokom verzijom starog dekadenta.
