Značenje prezimena Kerum: Bančiti, bekrijati sa željom da se izazove senzacija

“Prva asocijacija na prezime Kerum je glagol ‘keriti se’ (lokalizam) sa značenjem lolati se, bančiti, lumpovati, bekrijati, terevenčiti, ali sve to činiti na osobit način uz puno buke, sa željom da se izazove senzacija u okruženju”, navodi se u knjizi “Hrvatski rodovi općine Muć” čiji su autori umirovljeni splitski novinar Ante Ivanković i Jure Kerum, brat gradonačelnika Željka Keruma.

Autor knjige Ante Ivanković, otac glumice Nives Ivanković, objavio ju je 2007. godine. Također je objavio 15-ak knjiga o prezimenima s tog područja, a među 400 prezimena proučavao je i prezime Kerum.

Dodao je da je prezime Kerum jedno od najzagonetnijih prezimena s tog područja.

- Etimologija prezimena je nepoznata. Mislim da sam prvi koji je pokušao razjasniti to prezime - rekao je Ivanković.

Keruv ili osoba bez uha

Kerum je veoma rijetko prezime i gotovo isključivo ograničeno na područje sela Radunić u općini Muć. I u turskom jeziku, navodi se u knjizi, postoji sintagma “kerem bujrum”, što znači dopusti, izvoli. U latinskom, piše dalje u knjizi, naziv anđela višeg reda glasi kerubin, a u grčkom heruvim.

Je li od latinsko-grčke kombinacije moglo nastati prezime Kerum, pita se autor knjige Ivanković.

“Ako je prezime nadimačkog postanja, onda je možda moglo nastati od pridjeva kereuv koji nakon stezanja glasi keruv. Osoba bez uha zvala se kereuv ili keruv”, piše u knjizi.

Prema dostupnim dokumentima Ivanković je otkrio da se prezime Kerum prvi put spominje 1807. Pojavljuje se, prilikom gušenja pobune seljaka ogorskog područja protiv francuskih vlasti, za što su najzaslužniji harambaša Andrija Lovrić iz Sinja i Filip Zuban iz Neorića.

Nadalje navodi da se Kerumi pojavljuju i u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine kada je u katastarskoj općini Ogorje Gornje, čiji je Radunić bio dio, upisane četiri obitelji. Autor je u knjizi zaključio da su Kerumi, uz brojnost, i zagonetan rod.

- Nema ih u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine kad, uz ostalo, u Raduniću stalno prebivalište ima samo osam obitelji. Kako nema potvrde u dokumentima da su Kerumi doseljenici, logično je pretpostaviti da su Vujanići zvani Maslačići iz nepoznatih razloga promijenili prezime u Kerum.

Zaselak kod Rastovca

Tome u prilog idu i tri radnička toponima - Martinov križ kao spomen na prvog poznatog Vujanića Martina, zatim Vujevac dolac i Maslačina dračica, koji su svi danas u vlasništvu obitelji iz roda Kerum. Zanimljiv je i podatak da se zaselak sela Rastovca u trogirskom zaleđu zove Kerum.

Brat Jure Kerum: Pleme ‘čuzi vuzi’ učilo me vizijama

Jure Kerum jedini je brat Željka Keruma. Ima 53 godine i nije zaposlen ni u jednoj Kerumovoj tvrtki. Kada smo kratko razgovarali s njim tijekom prvog kruga lokalnih izbora, objasnio nam je da ništa ne radi.

- Uživam, bavim se onim što me zanima i što me veseli. Proučavam prošlost, sadašnjost i budućnost . Proučio sam cijelu obiteljsku lozu, znam koliko nas ima i sa svima sam u kontaktu - pohvalio se tada Jure Kerum.

- Imam vizije. Naučio sam to u Africi. Živio sam tamo tri godine s afričkim plemenom ‘čuzi vuzi’. Oni su me inspirirali. Ne znate za to pleme? - ispričao je tada Jure.