Ivica Mudrinić, prvi čovjek HT-a i potpredsjednik Vlade Borislav Škegro prije »okršaja« sa zastupnicima u Županijskom domu
Prijedlog je zastupnicima uvodno izložio potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro istaknuvši da je riječ o izuzetno važnome zakonu, jer je privatizacija HT-a prvi slučaj privatizacije javnoga poduzeća i po vrijednosti najveće. Pri izradi zakona, rekao je, vodilo se računa o tome da su Telekomunikacije od strateškog interesa za Hrvatsku, pa se u zakonu zaštitio i temeljni nacionalni interes.
Potpredsjednik Vlade govorio je o predloženoj vlasničkoj strukturi HTa nakon prve i druge faze privatizacije. U državnome vlasništvu ostalo bi 30 posto dionica, a dividenda iz tog udjela usmjeravala bi se u mirovinski sustav. Pet posto dionica predviđeno je za zaposlene i ranije zaposlene u HT-u i HP-koji će ih kupovati uz pogodnosti, a pet posto za branitelje koji će ih dobiti besplatno. Za strateškog ulagatelja rezervirano je 25 posto plus jedna dionica, a 35 posto manje jedna dionica za hrvatske državljane koji će pri kupnji imati »normalan popust«.
Od strateškog investitora očekuje se, rekao je ministar Škegro, da uveća ukupnu vrijednost HT-a. Nacionalni interesi bit će zaštićeni, obrazložio je Škegro, i nizom pratećih dokumenata kojima se potanko definiraju odnosi između hrvatske države i dioničara.
Govoreći o, kako je kazao, narodnome pitanju – hoće li doći stranac, podignuti cijene sto posto te dobit odvlačiti u inozemstvo – Škegro je kazao da to neće biti moguće. Naime, postojat će institucija nezavisnog regulatora koji će biti odgovoran Saboru i koji će sukladno međunarodnoj praksi štititi interese pučanstva.
Uz to, Škegro je dodao da će država imati niz instrumenata kojima može, ako dođe do konflikta, uzvratiti strateškom ulagatelju. Na kraju izlaganja, govoreći o tome koliko vrijedi HT i za što će se koristiti novac koji se dobiju prodajom manjinskoga dijela, Škegro je kazao da je njegova vrijednost otprilike između dvije i tri milijarde dolara. No, sve to ovisi, rekao je, i o nizu čimbenika, a prvenstveno gospodarskome rastu Hrvatske, procjenama razvoja novih usluga, ali i od razvoja cjelokupne regije.
»Ta je procjena vrijednosti više umjetnost nego znanost i ona se ne da utvrditi na knjigovodstveni način«, rekao je Škegro i dodao da se sve čini kako bi se u postupku privatizacije postigla što veća cijena. Škegro je naglasio da je privatizacija HT-a nužna u prvome redu stoga da se tvrtka pripremi za konkurenciju koja nastupa 2003. godine ali i zbog procesa globalizacije.
Podsjetio je i na liberalizaciju tržišta, kao i na činjenicu da će za 50 dana u Hrvatskoj početi djelovati drugi mobilni operator – Vipnet. Također je kazao da se očekuje da će privatizirana kompanija pružati bolje i jeftinije usluge. U burnoj raspravi koja je potom uslijedila prvi se za riječ javio Željko Pecek (HSS) koji je kazao, da nije sporna privatizacija, ali da bi zastupnici pred sobom trebali imati procjenu vrijednosti Telekoma.
Zakonu je zamjerio i to što iz njega nije jasno na koji će način uposlenici, umirovljenici i branitelji ostvariti svoja prava na dionice. Pitao je znači li 25 posto plus jedna dionica koje će pripasti strateškom ulagaču, da se bez njega neće moći odlučivati o dokapitalizaciji, ili o eventualnoj izmjeni Nadzornog odbora.
Ivan Ninić se u ime Kluba SDP-a složio s privatizacijom HT-a, ali se nije složio sa zakonom, smatrajući da još uvijek nije došlo vrijeme za privatizaciju, te da je Prijedlog zakona »otimačina i pljačka stoljeća«.
U ime Kluba HDZ-a Ivana Sučec – Trakoštanec je istaknula da HDZ podržava Prijedlog zakona i da će se uz predradnje, koje su dijelom već napravljene, osigurati strateški nacionalni interes te potrebni mehanizmi zaštite.
Ankica Mamić je u ime Kluba LS-a kazala da njena stranka nije protiv privatizacije, ali upozorava da sad »nije vrijeme za to«. U LS-u smatraju da Zakon nije do kraja razrađen, te da se njime ne jamči zaštita strateških i nacionalnih interesa, kao ni poštena raspodjela dionica.
Žarko Katić je, govoreći u ime Kluba HSLS-a, istaknuo da treba poštivati prava potrošača budući da su i oni investirali u razvoj telekomunikacijske mreže. U ime Kluba zastupnika HSP-a i KDM-a Miroslav Rožić je rekao da će njihovi zastupnici ostati suzdržani, jer se cijela rasprava zapravo vodi oko pitanja hoće li Telekomunikacije prodati HDZ danas ili komunisti kada dođu na vlast, dodavši da misli na sve komuniste, bez obzira u kojoj se stranci nalaze.
U raspravi se Ivan Marijanović (HDZ) založio za povećanje postotka dionica koji bi išao zaposlenima, dok je Velimir Kvesić (HSP) zatražio da se braniteljima dodijeli 10 posto, a ne pet posto dionica. Ratko Maričić (SDP) upozorio je na moguću samovolju strateškog ulagatelja, dok je Tereza Ganza-Aras (LS) rekla da je Sabor potpuno razvlašten u odlučivanju o privatizaciji HT-a.
