Prvi na listi prijetnji čovječanstvu je Donald Trump, piše Guardian, kao i tim savjetnika koji ga okružuje, pogotovo Michael T Flynn koji je opasni ekstremist, a treba sudjelovati u odlukama o nacionalnoj sigurnosti. Ne miriše na dobro ni kriza u eurozoni, pogotovo talijanski bankarski sustav, a brine i automatizacija poslova koja uništava tržište. Index
Za mnoge tvrtke u hrvatskom IT sektoru, pitanje je hoće li se usredotočiti na razvoj proizvoda ili pružanje usluga postalo ključno. Dok se distinkcija čini jasna, istina je složenija. Zadnjih godina, kriza je istaknula razlike između tvrtki koje razvijaju softverske proizvode i onih koje nude usluge. Dok su prve ostale relativno stabilne zahvaljujući svojim proizvodima, druge su trpjele gubitke i restrukturiranja. Iako se čini da je razvoj proizvoda poželjniji, situacija je kompleksnija. Softverski proizvod može biti aplikacija poput Photomatha ili platforma poput Infobipa. S druge strane, tvrtke koje nude usluge brže generiraju prihode, ali su ranjivije u krizama. Iako nema jednoznačnog odgovora, razumijevanje prednosti i nedostataka oba pristupa ključno je za buduće poduzetnike u IT sektoru. (Lider)
U teškim vremenima ljudi traže lijepe pozitivne stvari koje će im bar na kratko odvratiti pažnju od ratova, klimatskih promjena, inflacije, krize. Zato brendovi u oglašavanju naglašavaju snažne, svijetle boje koje nam potiču stvaranje dopamina. 55 posto potrošača zato voli kupovati u trgovinama koje su stvorile privlačna iskustva, a 29 posto potrošača želi da robne marke prate njihove emocije i personaliziraju iskustva. Tu su motivacijske poruke, pokloni iznenađenja, čestitke rođendana, sve što potrošačima izmamljuje osmijeh. Isto tako, ljudima je dosta greenwashinga. Ako ste zaista ekološki osvještena firma, dokažite to. Isto tako, narasla je svijest o stvarnoj vrijednosti proizvoda za novac. Zato su tu programi lojalnosti poput skupljanja bodova za popuste ili pak besplatne usluge poput čišćenja, popravaka ili jamstva. Lider
Rastuće kamate na stambene kredite prisilile su ljude da odustanu od kupnje nekretnina, baš kao što inflacija povećava troškove građevinskog materijala, usporavajući izgradnju novih zgrada. Vladine politike i trendovi rada nakon pandemije gurnuli su kvalificirane strane radnike, koji često mogu platiti više od domaćeg stanovništva, u Pariz, Dublin, Berlin i Lisabon, a povratak studenata nakon pandemije povećao je potražnju u gradovima poput Londona i Amsterdama, piše Bloomberg. U Zürichu, dok se traži stan za najam, nose se vino i čokolada da bi se stekla prednost pred konkurentima. U Amsterdamu studenti provode mjesece i mjesece u potrazi za smještajem prije početka semestra. U Dublinu i Lisabonu mladi obrazovani ljudi u očaju se vraćaju roditeljima jer im je nemoguće naći krov nad glavom. Diljem Europe vlada nestašica stanova, što gura cijene najma na rekordne razine. Tportal
Iako je neoliberalizam šačicu ljudi učinio neizmjerno bogatima, budućim je naraštajima ostavio nezavidno nasljeđe: atrofiranu industrijsku bazu koja SAD čini ekonomski bolno ovisnim o sve prpošnijem geopolitičkom rivalu – Kini. Vrijeme kada je Amerika stvarala povijest je prošlo. Danas samo reagira na povijest koja se dešava oko nje. Trudi se da joj svijet ne izmakne kontroli. Prilagođava se na nove prilike. Bez neke naročite volje da mijenja sebe. Stoga reagira pomalo neurotično. “Manifest sudbine” i opsjednutost osvajanjem, dominacijom, otvaranjem i prodorom na druga tržišta, eufemistički kršten “širenjem demokratskih vrijednosti”, danas je zamijenjen dizanjem barijera za kompetitivnost, zatvaranjem tržišta, kao Chips Act, zaštitom vrijednosti i defenzivnom opsjednutošću elite da zadrži pozicije, da osigura da njihova djeca ostanu pri vrhu dok, u međuvremenu, podsvjesno shvaća da gube kontrolu nad tokom povijesti, što se demonstrira u neurotičnom strahu: kako od prevelikog rasta dionica, tako i od prevelikog pada dionica, kako od oružja, tako i od oduzimanja oružja, kako od drugačijih, tako i od onih koji su protiv drugačijih, od obrazovanih, i od neobrazovanih. H-alter
Prije 15 godina regulatori i političari diljem razvijenog svijeta obećali su da porezni obveznici nikada više ne bi trebali plaćati za pogreške banaka. Fijasko Silicon Valley Bank pokazuje da obećanje ostaje neispunjeno. Multinacionalne američke tvrtke Citigroup, Morgan Stanley, State Street, Bank of America, Bank of New York Mellon, Wells Fargo, Goldman Sachs i JPMorgan i dalje su “prevelike da bi propale” te se nalaze među 30 svjetskih banaka. Na tom su popisu i Credit Suisse (CS), čijim problemima svjedočimo posljednjih dana, te švicarski div UBS. Tu su i britanski HSBC, Barclays, Lloyds i Royal Bank of Scotland. Od europskih banaka na listi su i Deutsche Bank, Commerzbank, kao i francuske banke BNP Paribas, Banque Populaire, Crédit Agricole i Société Générale. U Nizozemskoj je to ING Groep, u Švedskoj Nordea, a u Belgiji Dexia. Banka koja je prevelika da bi propala je i talijanski UniCredit, vlasnik Zagrebačke banke. Tportal
S krizom i padom kupovne moći građana ustrajno raste prodaja privatnih trgovačkih marki, a lani je ona u Europi premašila 300 milijardi eura, pokazali su podaci koje su prikupili NielsenIQ i Međunarodno udruženje proizvođača privatnih marki (PLMA). To znači da privatne robne marke danas u prosjeku čine 37 posto prodaje u europskim trgovačkim lancima, pri čemu je rekorder Švicarska s udjelom od čak 51,6 posto. Udjel privatnih marki za Hrvatsku nije objavljen, a takav podatak nema niti HGK. No, predsjednik HUP-ove Udruge trgovaca i direktor NTL-a Martin Evačić procjenjuje da je njihov udjel na domaćem tržištu oko 35 posto, a rast prošle godine bio je, smatra, između dva i tri posto. Tportal
S obzirom na to da je kod ulaganja glavna preporuka misliti dugoročno, u što ulagati u ovim vremenima? Predsjednik uprave Intercapitala Kurtović kaže kako je pred nama razdoblje od najmanje tri do pet godina u kojem bi commodity segment tržišta mogao imati zavidnu izvedbu. Globalne su dionice jedinstveni odgovor. Željeli mi malo ili malo više rizika, teško da ćemo buduću inflaciju, koja će u kratkom i srednjem roku ostati povišena, moći dugoročno pobijediti konzervativnijim strategijama. No dionice nisu za svakoga, stoga treba investirati u ravnomjerno diverzificiran globalni portfelj. Zbog financijske nepismenosti i straha još je uvijek velika količina kapitala građana Hrvatske u bankama, jer nisu informirani niti educirani o drugim mogućnostima s kojima barem dio svojih sredstava mogu oploditi. Lider
Globalni finansijski slom, smrtonosna pandemija ili previsoki računi za energiju, nema veze – izabrani politički instrument je paket finansijske pomoći. Konsenzus o finansijskoj pomoći upadljivo je sličan modelu po kojem neoliberalni kapitalizam decenijama funkcioniše globalno. Proizvođači i distributeri struje i energenata izvlače profit od države dok mašu računima koje građani ne mogu da plate, praktično preteći da milione ljudi liše sredstava za život. Taj proces, kapital koji ucenjuje javnost, traje decenijama na globalnom jugu: zemlje koje se bore s finansijskom, energetskom ili krizom javnog zdravstva suočene su sa ucenom MMF-a, Svetske banke i zapadnih multinacionalnih korporacija. Novac za ublažavanje neposrednog društvenog sloma obezbeđen je pod uslovom strukturnih reformi i sporazuma o otplati koji guraju generacije građana u decenijske dugove, ekonomsko restrukturiranje i strogu štednju, a sve da bi se obezbedili profiti korporacijama. LRB / Peščanik
Usporavanje dosad užarenog nekretninskog tržišta u SAD-u, potaknutog rekordno niskim kamatama, događa se zapanjujuće brzo. Prodaja novih obiteljskih kuća u srpnju pala je na najnižu razinu u gotovo sedam godina – za čak 12,6 posto. Agenti za nekretnine, koji su nekoć izvještavali o redovima kupaca ispred kuća na prodaju i licitacijskim ratovima, sada kažu da se domovi prodaju dulje i da su prodavači prisiljeni reducirati cijenu. Glavni pokretač usporavanja su rastuće hipotekarne stope. Iako su blago pale u kolovozu, ponovno su naglo porasle ovaj tjedan, čineći hipoteku najnepovoljnijom u 35 godina. Prosječna stopa na 30-godišnju fiksnu hipoteku, koja je daleko najpopularnija i čini više od 90 posto svih zahtjeva, na početku godine bila je oko 3 posto, a sada je iznad 6 posto. Osoba koja kupuje kuću od 400.000 dolara sad ima mjesečnu uplatu oko 700 dolara veću nego u siječnju. “Stroža monetarna politika Federalnih rezervi i stalno visoki troškovi izgradnje doveli su do recesije nekretnina”, zaključuje glavni ekonomist NAHB-a Robert Dietz. Slobodna